Hrvatska narodna banka (HNB) je u povodu europskog i svjetskog tjedna novca organizirala edukativnu javnu tribinu s učenicima zagrebačkih srednjih škola, na kojoj je guverner HNB-a Boris Vujčić ocijenio kako je kod hrvatskih građana, kada su u pitanju financije, ponašanje lošije od znanja. 

Kako je izvijestio, HNB je u suradnji s Hanfom proveo istraživanje koje je mjerilo i financijsku pismenost i financijsko ponašanje hrvatskih građana, pri čemu je prosječna ocjena znanja iznosila 2,8, dok je ona koja se odnosi na ponašanje bila 2,6.

"To znači da, kad se nešto i nauči, ne znači da se to neophodno u praksi i primjenjuje", kazao je Vujčić, koji je učenicima iznio primjere financijskih problema s kojima su se građani Hrvatske susretali u prošlosti.

Naveo je ulaganja u piramidalne sheme, rizična ulaganja u štednju u bankama uz visoke kamatne stope, masovno ulaganje u dionice početkom dvijetisućitih koje je rezultiralo velikim gubicima početkom financijske krize, a istaknuo je i primjer trgovanja s Forexom.

On smatra da u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju više pozornosti treba posvetiti osobnim financijama, jer današnji život traži znanja iz osobnih financija barem na razini izbjegavanja grešaka oko značajnih financijskih odluka u životu.

"To ne znači da će svi postati brokeri, ulagači ili investicijski savjetnici, ali bar što se tiče vlastitih odluka, treba znati kako štedjeti, kako raspoređivati svoju imovinu, u što uložiti, kakav kredit uzeti (…). To su stvari koje se mogu prilično dobro naučiti za vrijeme osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja", kazao je Vujčić.

Viceguverner HNB-a Bojan Fras istaknuo je da je financijska pismenost jedan od bitnih alata za preživljavanje u suvremenom svijetu, a najveće se greške po njegovim riječima događaju na tradicionalnoj razini, odnosno nesrazmjeru između naših potreba i financijskih mogućnosti. 

"Postoji potreba da ljudi razumiju u kakvu vrstu financijskih proizvoda ulaze. U zadnjih 20 godina više puta smo imali priliku vidjeti dosta teške posljedice za pojedince koji su ulazili u razne vrste financijskih transakcija i financijskih poslova, ne razumijevajući dovoljno njihove posljedice", rekao je Fras.

Kako je kazao, HNB je uložio značajne napore u povećanje financijske pismenosti mladih, kojima je poručio da se što prije osvijeste o tome što su javne financije, s obzirom da ubrzo ulaze na tržište rada i postaju birači. 

U debati "Završava li era gotovog novca – prednosti vs. nedostaci?" sudjelovali su učenici iz više zagrebačkih gimnazija, a oni iz skupine koja zagovara bezgotovinsko plaćanje najveće prednosti vide u mogućnostima smanjenja i prevencije kriminala, kao i sigurnosti građana.

Negacijska skupina, odnosno ona koja zagovara fizički novac, smatra kako gotovinsko plaćanje osigurava veću privatnost, jer bezgotovinskim plaćanjem svaka transakcija ostaje zabilježena, a skup takvih podataka, kako kažu, može otkriti mnoge detalje iz privatnog života.