Hrvatska najviše izvezla šećera, čokolade, ribe, kukuruza i pšenice

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz , 27. ožujak 2017. u 13:52
Šećer je na prvom mjestu hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prošloj godini/FOTOLIA

Hrvatska danas u EU izvozi gotovo 62 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2016. godini upućuje na nastavak trenda rasta izvoza hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište EU.

Negativna bilanca smanjena je za 100 milijuna eura. "U EU danas Hrvatska izvozi gotovo 62 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To je odraz promjene trgovinskih uredbi koje smo preuzeli pristupanjem EU", kazala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić dodajući da je ukupan izvoz u 2016. godini povećan za 13%, a izvoz u EU za čak 30%, odnosu na 2015.

 

30 posto

povećan je lani izvoz hrane i prehrambenih proizvoda u EU

Nažalost, izvoz hrvatskih proizvoda na CEFTA tržište i dalje slabi i manji je za 8% u odnosu na prethodnu godinu.  Ukupni rezultati u 2016. u odnosu na 2015. godinu nešto su bolji. Dobro je to što je 2015. ostala rekordna godina po negativnoj bilanci od 969 milijuna eura. Kako je u 2016. godini izvoz rastao brže od uvoza, negativna bilanca smanjena je za 100 milijuna eura. Uvezli smo roba vrijednosti 2,614 milijarde eura, a izvezli roba vrijednosti 1,745 milijarde eura.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini je 67%, za razliku od 2015. godine gdje je pokrivenost bila niža i iznosila 61%. Ukupan uvoz se povećao za 4%, a onaj iz EU narastao je za čak preko 120 milijuna eura. Naša glavna izvozna tržišta jesu Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija i Njemačka, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Italija, Mađarska, Slovenija, Nizozemska i Poljska.

Slika uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske najbolje ilustrira njihovu konkurentnost i dostatnost. Naravno, u formulu se mora uključiti prosječno niska kupovna moć prosječnog hrvatskog potrošača i njegove preferencije u smjeru kupnje proizvoda nižih cjenovnih kategorija, kažu u HGK. Najviše uvozimo proizvoda u kategorijama mesa (325 milijuna eura), proizvoda na bazi žitarica i škroba (205 milijuna eura)… Izvozimo najviše proizvoda u kategorijama različitih prehrambenih proizvoda (178 mln EUR), šećera i proizvoda od šećera (161 mln EUR), žitarica (150 mln EUR), riba (150 mln EUR)…

Komentirajte prvi

New Report

Close