Vlada priprema novi zakon koji bi joj u budućnosti omogućio reakciju u slučajevima poput Agrokora – kada se vlasnik kompanije koja je u problemima i kojoj je potrebno restrukturiranje, a od strateškog je interesa za državu, ne želi povući, zbog čega se problem širi na cijelo gospodarstvo.

U zakonodavstvo uvode novi pojam ‘sistemski važna tvrtka’, a to je ona koja ima 8000 zaposlenih i milijardu eura duga, kako je objasnila potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Više je puta naglasila da se zakon nije pisao zbog Agrokora, ali po broju zaposlenih u hrvatskim tvrtkama jasno je da je ovo svojevrsni lex Agrokor.

Kako doznaje Večernji list, radni naziv zakona je Zakon o postupku izvanredne uprave, a na dnevnom redu Vlade trebao bi se naći već sljedeći tjedan. Na njemu volonterski radi tim pravnih i ekonomskih stručnjaka.

Kako objašnjava njihov sugovornik, u slučaju kada bi se neka od domaćih kompanija našla u problemu nemogućnosti izvršavanja svojih obveza, a ispunjava uvjete o broju zaposlenih i visini duga, tada bi se vlasnik mogao djelovati u skladu sa zakonom. Odnosno obratiti se državi, koja bi u kompaniju postavila privremenog povjerenika, a kojeg bi potvrdio Sud.

Država bi na neki način tako bila nepristrani arbitar. Vlasnik kompanije nominalno bi ostao u kompaniji, ali bez ikakvih upravljačkih mogućnosti. No isto tako, nitko ne bi mogao zabraniti vlasniku i da prihvati ponudu, ako se u nekom slučaju javi zainteresirani ulagač. No, kada je Agrokor u pitanju, jasno je da bi taj iznos trebao biti poveći, jer osim iskazanih obveza u bilanci od pet milijardi eura, navodno su dugovi i veći. Dakle, potreban je netko tko će ubrizgati prvi novac za likvidnost, a onda još veći iznos dodatnog kapitala, a na što će se, za pretpostaviti je, malo tko odlučiti. Posebno ne prije kada točna financijska slika nije niti poznata. Upravitelj koji bi se postavio u kompaniju vodio bi i proces restrukturiranja i odlučivao o primjerice reprogramu ili otpisu dijela dugova.

U tom procesu restrukturiranja, zakon predviđa i mogućnost da vjerovnici pretvore svoj dug u kapital, a takvu šansu imali bi i dobavljači, mirovinski fondovi i drugi zainteresirani investitori. Vlasniku bi se na kraju procijenilo je li ostao u vlasničkoj strukturi. No jasno je da netko kome najvjerojatnije obveze premašuju imovinu, što je slučaj kod Agrokora, teško može zadržati u konačnici udjel, a još manje neku upravljačku poziciju. Glavni cilj zakona je brzo rješavanje problema u kojem ne bi ostale zakinute ostale kompanije vezane za tu sistemsku tvrtku, a u slučaju Agrokora taj broj ovisnih tvrtki je velik. Zakonom se htio i izbjeći proces stečaja ili predstečajne nagodbe jer ti procesi traju predugo, zbog čega bi velik dio kompanija bio istisnut s tržišta.

Više o temi pročitajte ovdje.