Ivici Todoriću, vlasniku Agrokora, trebala je 41 godina da izgradi carstvo koje sada čini gotovo šestinu hrvatskog gospodarstva, no samo dva mjeseca panike na tržištu bilo je dovoljno da glavni kreditor, ruska državna banka koju vodi dugogodišnji saveznik Vladimira Putina, odluči kako je vrijeme za njegov odlazak, piše agencija Bloomberg.
Todorićev obiteljski biznis Agrokor klasična je priča o nediscipliniranom pozajmljivanju na tržištu u razvoju. To je također postala državna briga, pri čemu najveći kreditor, ruska Sberbanka sada odlučuje o sudbini te najveće kompanije u zemlji, koja je u članstvu EU-a i NATO-a.
Alarm je zazvonio u siječnju, kada je Agrokor najavio da ne može pozajmiti novac po povoljnim uvjetima, što je izazvalo rasprodaju njegovih obveznica jer su investitori već bili sumnjičavi oko sposobnosti Todorića da podmiri 5,7 milijardi eura svojih obveza prema investitorima i dobavljačima.
"To se vrlo brzo raspliće. Todorić je propustio nekoliko mogućnosti da kompaniju dovede na stabilnije financijske noge. Sberbank je bio primoran poduzeti korake kako bi kompanija nastavila poslovati", ocjenjuje Lutz Roehmeyer, fond menadžer pri Landesbank Berlin Investments, koji drži Agrokorove obveznice.
Sberbank je požurio zaštititi svoje ulaganje koje premašuje milijardu eura, nudeći Todoriću pomoć u isplati obveza nekim dobavljačima koji pune police njegovih supermarketa.
No sada, kada Agrokorovi problemi postaju sve jasniji, Sberbank traži svrgavanje Todorića kao uvjet za pomoć, piše Bloomberg.
Prekretnica zvana Mercator
Namjere ruske državne banke zabrinjavaju Hrvatsku, koja je naljutila Kremlj glasujući za sankcije EU-a zbog Putinovih akcija u Ukrajini i zbog svojih napetih odnosa sa Srbijom, ruskim najbliskijim saveznikom u regiji.
Agrokor nije samo najveći izvoznik u zemlji sa 4,2 milijuna ljudi nego je i najveći vlasnik poljoprivrednog zemljišta.
Putinov izaslanik u Zagrebu čini se da je potvrdio strahove investitora od ruskog miješanja diljem Europe, kada je prošloga mjeseca poduzeo neuobičajeni korak javno upozorivši na Agrokorov dug prema Sberbanku i manjoj ruskoj državnoj banci VTB-u, inače drugom najvećem kreditoru Agrokora.
"Zainteresirani smo pomoći kompanijama koje aktivno surađuju. Agrokor nije jedna od tih kompanija", izjavio je ruski veleposlanik u Zagrebu Anvar Azimov.
Čelnik Sberbanka Herman Gref u utorak je povukao neuobičajen korak i javno kritizirao veleposlanika, kazavši da su Azimove izjave "neprihvatljive", posebice zbog toga što su uzrokovale ozbiljne fluktuacije na tržištu.
Gref, bivši ruski ministar gospodarstva, također je zanijekao medijske napise da želi iskoristiti Sberbankovu poziciju kao najvećeg Agrokorovog kreditora u osvajanju kompanije, nazvavši ih proizvodom "bolesnog uma".
Hrvatska vlada čini se drži Grefa za riječ, te podupire napore za spas te kompanije s otprilike 7 milijardi dolara godišnjeg prihoda, brojnim dobavljačima i 60.000 zaposlenika, čak i pod rizikom da dopusti Sberbanci veći utjecaj na gospodarstvo.
Navodeći povijest razvoja Agrokora, Bloomberg ističe da je prekretnica vjerojatno nastupila 2014., kada je Todorić kupio slovenski Mercator Poslovni sistem u poslu vrijednom 1,3 milijardi eura, koji je financirao novim kreditima, uključujući 485 milijuna eura rizičnih zajmova koji predviđaju plaćanje kamata tek po dospijeću.
Ta oklada sada mu se osvećuje.
"Akvizicija Mercatora bila je nategnuta", smatra Andrey Carrie, analitičar pri Stifel Nicolausu u Londonu.
Kako dodaje, Mercator nije uspio generirati profite prema očekivanjima Agrokora. Zajmovi kojima je realiziran sporazum, čija se cijena kretala iznad 80 ceti za euro na početku godine, sada je potonula na 20 centi, podaci su koje je prikupio Bloomberg.
"Slično je kao i kod navale na banke. Dobavljači su postali zabrinuti da je kompanija u nevolji i zatražili su hitne isplate, pogoršavši problem s likvidnošću", pojašnjava Aleksej Gren, analitičar pri Exotix Partnersu u Londonu.
I dok se nastavlja borba za spas Todorićeva poslovanja, iduća bitka – oko toga kako restrukturirati Agrokorov dug – tek treba započeti.
No, moglo bi biti i pozitivnih stvari u krizi koju je Todorić stvorio, barem za Rusiju, smatra Roehmeyer iz Landesbanke Berlin.
"Sberbankova daljnja uključenost u Agrokor dobitna je situacija i za Rusiju i za Hrvatsku. Sberbank štiti svoje ulaganje, a Rusija gradi utjecaj u zemlji gdje je imala malo veza, dok Hrvatska dobiva spašavanje najveće privatne kompanije i poslodavaca", kazao je Roehmeyer.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Toda nije izgradio nista nego je tipican primjer bolesti drustva i gradnje dvorca od karata koji je moguc samo u korupiranoj sredini gdje ne postoji Zakon nego se zarada privatizira a dugovi otpisuju ili socijaliziraju. Taj mentalitet je nastavak jugoslavenstva s kojim Hrvatska mora raskrsititi a prvi korak je eliminacija kadrova komunizma iz javnog zivota. Vlast moraju obnasati ljudi koji vole zemlju i nece krasti.
@RMG
Znači Njemačka je bila luda kada je spašavala svoju građevinsku tvrtku koja zapošljava 60.000 radnika? Amerikance i njihove banke i auto-industriju da i ne spominjem, primjera je i u Europi jako puno (samo da spomenem avio kompanije i čeličane)
Ti uspoređuješ Hrvatsku, prezaduženu i bez novca, s Njemačkom i Amerikom? Njemačka vodi računa o svojim financijama i odlično stoji kao zemlja gospodarski. Amerika ima velike dugove ali ima i jako gospodarstvo, pa tu nema uzbune. Mogu to oni. RH to ne može, ne treba i ne smije. Agrokor nije stvar države, Agrokor nije stvar poreznih obveznika u RH. Njemačka i druge zapadne države su u jeku financijske krize prekršile pravilo kojeg su se strogo držali 100 godina na Zapadu. Država se ne upliće u privatne tvrtke i privatno gospodarstvo, privatni sektor. Išli su pomagati bankama poreznim novcem uz veliko negodovanje građana s ishodom da banke i dalje posluju kao prije krize, i dalje se kockaju i čine iste pogreške i dovode u opasnost financijsko tržište i sve one od kojih ponovno misle tražiti pomoć na koju nemaju pravo jer oni naprosto ne posluju preko državnog računa nego vlastitog privatnog. Ako uprskaš ideš u stečaj. Dakle napravili su dvije pogreške u istom mahu, u jednom koraku. Ako Njemačka i Amerika mogu financirati spašavanje strateških tvrtki to je jedno, RH to ne može jer je kao država financijski gledano obični prosjak koji nema niti sredstva niti kapaciteta da to radi, dakle ništa od RH koja “spašava” gubitaše, kockare itd. RH bi se trebala brinuti kako vratiti dugove koje ima kao država i kako se napokon financijski konsolidirati u smislu da svake godine ima pozitivan proračun a ne da svake godine Sabor potvrđuje i prihvaća proračune koji su debelo u minusu. Dokle god država djeluje neproduktivno i dokle god korupcija i kriminal izjedaju državu kao najagresivniji rak, stvari neće krenuti nabolje. Ljudi u državi koji bi trebali voditi računa o zemlji se nerijetko prema državi i njenom društvu ponašaju kao da je to neka treća stvar, nečija druga stvar, nečija druga šteta. Nesposobnost i štošta drugo nedobro tu čine svoje i na štetu su svih. Pojedinca, društva i države. I tako dan po dan, godinu po godinu.
]viewer,da ti možda nisi KOSOVAC?Ili radiš u propalom agrokoru,pa se još Tozi uvlačiš u prkno[/i]!!!!!!!!!!!!!!!!![/b]
To da je “navodno” duzan drzavi 800 mil eura objavi portal koji je pravomoćno osudjen za utaju poreza!? Njima ne treba nista vjerovati jer portali i ne skrivaju svoju zlobu i želju da velike hrvatske firme propadnu! Radje nek se porezna pozabavi njihovim dugovima i nacinima financiranja laznih i uznemirujucih vijesti. Jedno je diskusija,konstruktivna kritika a drugo zloba tih portala koju ni ne skrivaju.
Uključite se u raspravu