Povodom ovogodišnjih Dana komunikacija, koji će se održati od 30. ožujka do 2. travnja u hotelu Lone u Rovinju, direktorica brenda i marketinških komunikacija Vipneta Marija Jakeljić predstavila je digitalnu strategiju ove kompanije, koja uključuje široku prisutnost na društvenim mrežama, kampanje koje integriraju online i offline i online društveno odgovorno poslovanje. Iako je digitalni segment komunikacije neizbježan za uspješno poslovanje kompanije na današnjem tržištu, potrebno je kontinuirano raditi kako bi standardi industrije ostali na istoj razini, a jedan od načina svakako je i festival Dani komunikacija.
Budući da komunikacija na društvenim mrežama jednoj telekomunikacijskoj tvrtki predstavlja način povezivanja s korisnicima i dodatni kanal za podršku korisnicima, za očekivati je da je značajan dio komunikacijske strategije usmjeren upravo na komunikaciju u digitalnom svijetu. Putem kojih sve društvenih mreža i aplikacija komunicirate s korisnicima te kako se tijekom godina razvijala vaša prisutnost na društvenim mrežama?
Vipnet je pravi pionir društvenih mreža. Svaku koja se pojavi brzo prigrlimo, testiramo s ciljem poboljšanja postojećih i izgradnje odnosa s našim korisnicima. Osim Facebooka i Twittera koji su u službi podrške našim korisnicima, aktivni smo i na Instagramu, Snapchatu, LinkedInu, ali i OTP servisima Viber i Whatsapp. Osim toga razvili smo Moj Vip i Moj Tomato aplikacije, te Vip Forum – sve u svrhu kvalitetnijeg i bržeg informiranja, tj. boljeg korisničkog iskustva koji nam je apsolutni prioritet. Ne radimo razliku između offlinea i onlinea, između klasičnih kanala i društvenih mreža. Na sve gledamo kao komunikacijsku cjelinu koja mora biti zaokružena i vjerujemo da je to jedan od ključnih razloga uspjeha naše komunikacije.
Koliki tim stoji iza vaše prisutnosti na društvenim mrežama? Koliki se dio komunikacije na društvenim mrežama odrađuje in-house, a u kojim slučajevima surađujete s agencijama?
Sadržaj kreiramo sami unutar odjela marketinških komunikacija te u suradnji s digitalnom agencijom. Sva interakcija je u rukama kolega iz službe za podršku korisnicima. S obzirom na to da na social kanalima imamo i podršku korisnicima, izrazito su nam dragocjeni i baš zato veliki dio posla zadržavamo „u kući“. Učimo iz svakog komentara, lajka, emotikona i tako se stalno tjeramo naprijed.
Nedavno se Tomato odvažio i na priključivanje Twitteru. Prema dosadašnjem iskustvu brendova i s obzirom na malu zajednicu hrvatskih tviteraša, potreban je poseban ton komunikacije kako bi brend okupio i zadržao zajednicu na ovoj društvenoj mreži. Kako ste se odlučili na taj potez?
Tomato je na Twitter došao relativno kasno, ali u velikom stilu. Nova platforma „Odmori mozak“ na direktan i duhovit način komunicira sve benefite samog branda, a takvi smo i na Twitteru. Razbudili smo pomalo uspavanu zajednicu jer komuniciramo hrabro, ne bojimo se čak niti negativnih komentara. „Bocnuli“ smo konkurenciju, i za sada smo jako zadovoljni reakcijama tviteraša. Iako je to relativno mala zajednica, mislimo da je jako utjecajna i glasna, i vjerujemo da nam može pomoći da dođemo do novih korisnika ili izgradimo još bolji odnos s postojećima.
Prošle godine je Vipnet s ciljem promocije Obiteljske ponude svojim korisnicima ponudio nagradnu igru u news feedu, ali u kampanju ste uključili i vaše prodajne centre, integrirajući tako online i offline. Koji je bio cilj kampanje i kakvi su bili rezultati?
Ciljevi su uvijek usmjereni na brand i prodaju, jedno bez drugog dugoročno ne ide. U ovoj konkretnoj kampanji za mobilne usluge i obiteljsku ponudu napravili smo prvu newsfeed igricu na Facebooku u Hrvatskoj. Nju smo povezali s webshopom. Paralelno smo na Go2Digital citylightima u blizini naših dućana imali aplikaciju koju smo povezali s dućanima. Teme svih aktivacija su bile vezane za obiteljsku ponudu koja je bila u fokusu (ap je kalkulirao sličnost između osoba, radili smo popularni „face swap“, četkicom za zube smo bježali od ostalih članova obitelji). Korisnici su odlično reagirali, a mi smo iskomunicirali ponudu i digli rezultat na svim kanalima.
Čak ste i društveno odgovorno poslovanje prebacili na društvene mreže, pokretanjem prve društvene mreže za dobrotvorni crowdfunding Čini pravu stvar. Kako ste zadovoljni reakcijama humanitarnih udruga i građana?
Pokretanjem platforme Čini pravu stvar želja nam je bila pokrenuti digitalizaciju nevladinog sektora. Fundraising izazovi pokrenuti su po uzoru na uspješne globalne platforme preko kojih brojni građani svoje sportske i ine pothvate rado vezuju za dobrotvorne ciljeve i u nepunih godinu dana postigli smo odlične rezultate. ČPS je usmjeren na otvaranje što više izazova manje financijske vrijednosti kako bi omogućili širokom krugu građana da se uključe i osvijeste da zaista svatko može dati svoj doprinos i time učiniti veliku stvar za neki društveni cilj. Uz to udruge imaju mogućnost pokretanja crowdfunding kampanja kako bi prikupile donacije za određeni projekt. Kroz platformu promoviramo udruge i osvještavamo javnost o važnim problemima koji često prolaze nedovoljno zamijećeno. Pri tome i druge društvene mreže poput Facebooka, Instagrama i Linkedina imaju važnu ulogu – sve udruge i ambasadore aktivne na platformi Čini pravu stvar potičemo da šire vijest o potrebama udruge i izazovu i na svojim profilima na društvenim mrežama. Trenutno imamo 28 udruga na platformi, 45 ambasadora, među kojima su i Vipovci, koji su posvetili svoje trkačke i druge izazove humanitarnim ciljevima te je prikupljeno preko 60 000 kuna direktno uplaćenih na račun udruga.
Ove ste godine partner festivala Dani komunikacija, u sklopu kojih nas čeka bogat program i strukovna natjecanja na kojima i sami često sudjelujete. Zašto smatrate ovakve manifestacije važnima za struku i kojim se dijelovima programa najviše veselite?
Naša industrija uglavnom nosi intenzivni radni ritam. Izazov je pronaći vremena za edukaciju, razmjenu informacija, ali i za druženje. Ovakve manifestacije koje nas izvuku iz ureda su odlična prilika da poradimo na sva tri čimbenika. Osim toga, naša industrija nije bazirana na jako egzaktnim kriterijima i mjerenjima, ne radimo laboratorijski posao, te se lako ode u sfere „sviđanja/ne sviđanja“, što ponekad narušava standard industrije. Da bi se održavao kvalitetan nivo, nužno je da struka prepoznaje uspješne projekte i nagrađuje ih.
