Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je u četvrtak kako se u reformu cestovnog sektora ide jer se ne želi ići u prodaju ili monetizaciju autocesta, ali da će se u tom procesu morati povisiti cestarine i smanjiti broj zaposlenih i to ove godine za oko 120 ljudi.

"Nema prodaje i monetizacije autocesta, to su tražili i hrvatski građani s 500 tisuća potpisa za referendum o odustajanju od toga", rekao je Butković na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, na kojoj je donesena odluka o poslovnom i financijskom restrukturiranju cestovnog sektora, koji svojim prihodima ne može pokriti nadolazeće obveze.

Ukupni dug cestovnog sektora premašuje 5,2 milijarde eura, a ovoj godini na naplatu dolazi 7,8 milijardi kuna, sljedeće 8,2 milijarde kuna, a 2019. godine 9 milijardi kuna.

Stoga je jedna od mjera i povećanje prihoda od cestarina, pa će se od početka travnja (ponedjeljak, 3. travnja) cestarina na dionicama autocesta pod upravljanjem Hrvatskih autocesta (HAC)  izjednačiti s onima za dionice pod upravljanjem Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), odnosno porast će za 5 posto.

To konkretno znači, kazao je Butković, da će primjerice cestarina za dionicu Zagreb-Varaždin poskupjeti s 27 na 28 kuna, dok će na dionici Zagreb-Split biti 7 kuna skuplja nego danas, a na dionici Zagreb-Rijeka neće biti povećanja.

 Novost je i sezonsko poskupljenje cestarine, od 1. srpnja do 30. rujna, i to za 10 posto, iz čega će biti isključeni teretne prijevoznike, autobusi i sl. Također, s vremenom će se smanjivati i popusti za korisnike ENC-a, ali ne u ovoj godini.

Na upit je li točno da je Svjetska banka u pregovorima oko ovog programa tražila i veće poskupljenje cestarina, Butković je kazao kako nije korektno javno govoriti kako su tekli pregovori, ali da je "realnost da su se cestarine trebale povećati puno, puno više".  

Do kraja reforme, 2020. ili najkasnije 2021. trebao bi se uvesti i novi, automatizirani način naplate cestarina, smanjiti troškovi održavanja cesta, primjerice prepuštanjem dijela posla vanjskim tvrtkama te postupno spojiti dijelovi poslovanja HAC-a i ARZ-a.

Sve to dovest će i do manje potrebe za zaposlenicima u tvrtkama koje upravljaju autocestama, ali resorni ministar ističe da neće doći do velikih otpuštanja. Koliko bi ljudi iz tog sektora trebalo otići do kraja reforme za sada nije moguće predvidjeti, ali ove godine, kaže Butković, taj će se broj smanjiti za oko 120 ljudi, koji bi trebali otići prirodnim odljevom i uz otpremnine koje financijski prati Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

"Ovo je cjelovita reforma cestovnog sektora, kojom vlada želi zadržati autoceste, s obzirom na njihov velik ekonomski značaj", zaključio je.

Govoreći o financijskom restrukturiranju sektora, ministar financija Zdravko Marić je, uz ostalo, naveo kako je prosječna ročnost duga ovog sektora 3,5 godine, a prosječna cijena (kamata) premašuje 5 posto. Cilj je stoga restrukturirati i ročnost duga, ali posebno cijenu duga.

Pritom je najavio da bi se u drugoj polovini ove godine, u trećem ili četvrtom tromjesečju, ovisno o tome kada bude najbolji trenutak, trebalo ići sa „stožernom, kapitalnom transakcijom jedne obveznice na međunarodnom tržištu, koja će uz sebe vezati i čitav niz drugih financijskih transakcija, koje će se dogovarati izravno s vjerovnicima“.