Predsjednik Uprave kompanije koja zapošljava 8.000 ljudi želi ulagati u hotele na Jadranu i zemlju u Slavoniji

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 15. ožujak 2017. u 13:55
Miodrag Kostić, predsjednik Uprave MK Groupa

Prije sedam godina prepoznali smo značaj zelene energije i danas je naša kompanija jedina uspjela izgraditi dva vjetroparka u Srbiji.

MK Group, holding kompanija u čijem se sastavu nalazi više od 120 povezanih tvrtki koje posluju u Srbiji i inozemstvu, jedan je od najvećih poslovnih sustava u jugoistočnoj Europi. Ujedno ih se smatra liderima u agrarnoj, šećernoj i mesnoj industriji, hotelijerstvu, trgovini i bankarstvu, kao i trenutno najvećim srpskim investitorima u obnovljive izvore energije.

Miodrag Kostić predsjednik je Uprave kompanije MK Group koja danas zapošljava oko osam tisuća ljudi i koji je u intervjuu za Poslovni dnevnik otkrio da jednostavne formule za uspjeh nema, osim one da ulažu isključivo u područja u kojima već posjeduju veliko znanje. Rezultat je tržišna prisutnost u gotovo svim zemljama Europe i regije, ali i Africi i Aziji te tržištima Cefte, Italije, Japana i drugih. 

Vlasnik ste kompanije MK Fintel Wind za proizvodnju zelene električne energije. Kakvi su trendovi po pitanju obnovljivih izvora energije u Srbiji i koji su vaši sljedeći planovi unutar ovog sektora?
Obnovljivih izvori predstavljaju veliki izazov za budućnost, ali isto tako i ogroman potencijal. Mi smo prije sedam godina prepoznali značaj zelene energije i danas je naša kompanija jedina uspjela izgraditi i pustiti u pogon dva vjetroparka: jedan u Kuli snage 9,9 megavata, u koji je uloženo 15 milijuna eura i drugi u Vršcu snage 6,6 megavata, u koji je investirano 10 milijuna eura. Trenutno punom parom radimo na pripremama za početak izgradnje vjetroparka Košava, gdje će u prvoj fazi biti investirano 50 milijuna eura.

Koji su potencijali Kopaonika i jesu li iskorišteni u potpunosti, koje su sve mogućnosti razvoja turizma u Srbiji?
Nakon investicije vrijedne 30 milijuna eura, koja je imala za cilj modernizaciju najvećeg hotelskog kompleksa na Kopaoniku, kompanija je daljnja ulaganja usmjerila u područje gradskih hotela i hotela na jadranskoj obali. Trenutno, kompanija izravno upravlja hotelima Grand i Angella s četiri zvjezdice, apartmanskim kompleksom Konaci – Sunčani vrhovi na Kopaoniku (s kapacitetom 1328 ležajeva), 88 Rooms Hotelom s 88 soba, te apartmana u centru Beograda (200 ležajeva) i hotelom Kempinski Palace s pet zvjezdica u Portorožu, s kapacitetom od 450 ležaja. Također, kompanija ima i udio u HTP Budvanska Rivijera u Crnoj Gori. U sljedećem razdoblju u planu je otvaranje hotela s četiri zvjezdice u Novom Sadu. 

Možete li prokomentirati i situaciju s PKB-om?
Poljoprivreda i ulaganje u razvoj ove grane i dalje je glavni stup i okosnica poslovanja cijelog MK Groupa. Zato ne čudi da smo, kao jedan od najuspješnijih domaćih sustava, zainteresirani za privatizaciju poduzeća u toj grani gospodarstva. Pismo zainteresiranosti poslali smo i za PKB. Naš proces proizvodnje zaokružuje kompletan ciklus poslovanja "od njive do trpeze". Već sada obrađujemo 50.000 hektara u Srbiji i Ukrajini, a usto najveći smo domaći izvoznik žitarica. Najveći smo i proizvođač svinja u državi – imamo ih 200.000 na sedam farmi, a s 3500 grla krava, drugi smo po proizvodnji mlijeka. U sljedećem razdoblju očekujemo da država predloži najbolji način za privatizaciju ovog poduzeća.

Najavljivane su bile i vaše investicije u Hrvatsku, pa me zanima u kojoj se fazi nalaze ti planovi i u što biste konkretno uložili na ovim prostorima?
Hrvatsko i srpsko gospodarstvo prilično su kompatibilni i tu postoji dosta prostora za poboljšanje. Određeni sektori imaju jako puno potencijala za intenzifikaciju ekonomske suradnje. Svakako, mislim da bi trebalo posvetiti više pažnje planiranju većih zajedničkih infrastrukturnih projekata, kao i projektima koji se mogu razviti kroz program prekogranične suradnje. Kao i dosad, fokus će biti na poljoprivredi, turizmu, bankarstvu i obnovljivim izvorima energije. Konkretno, u Hrvatskoj smo zainteresirani za hotelske kapacitete na Jadranu, kao i za poljoprivredno zemljište u Slavoniji.

Posljednjih se dana moglo čitati o prodaji šećerana. Znači li navedena prodaja napuštanje ovog sektora ili se radi o restrukturiranju?
Nismo prodali proizvodnju šećera. Da pojasnim, prošle godine smo potpisali predugovor o strateškom partnerstvu s Agranom AG iz Austrije na razdoblje od pet godina. Dakle, još najmanje pet godina ćemo biti u industriji šećera. Ove godine u EU treba doći do ukidanja kvota, a to će voditi do značajnih promjena i samo najproduktivniji europski proizvođači imat će perspektivu. Zbog toga kompanija Sunoko, članica MK Groupa, vidi svoju budućnost s najvećim proizvođačem u Europi. S druge strane, Sunoko je kompanija koja već 15 godina aktivno sudjeluje u industriji šećera Srbije, a više od 25 godina bavi se trgovinom šećerom. Ukupna domaća proizvodnja šećera dosegnula je razinu veću od 530.000 tona, a sam Sunoko može proizvesti i do 450.000 tona, što je dvostruko više od ukupne domaće potrošnje. Već danas Sunoko izvozi više od 50 posto svoje proizvodnje. Takvim razvojem svojih proizvodnih potencijala Sunoko je premašio ulogu lokalnog, domaćeg proizvođača i pozicionirao se kao regionalni lider. Nije tajna da smo poslali pismo zainteresiranosti za kupovinu šećerana u Crvenki i Žablju koje svojom proizvodnjom sudjeluju s preostalih 25 posto u ukupnoj proizvodnji u Srbiji.

Jasni planovi za rast i razvoj banke

Što preuzimanje Gorenjske banke znači za vaš vlasnički portfelj?
Gorenjsku banku smo ocijenili kao stabilnu, likvidnu i solventnu financijsku instituciju s potencijalom za rast, što nas je i opredijelilo za ulaganje. Istovremeno, smatram da je u interesu Gorenjske banke da dobije strateškog investitora koji ima jasne planove za rast i razvoj banke, a pri tome ima snažan kapitalni i poslovni kapacitet da omogući da se planovi i ostvare. AIK Banka ima 1,5 milijardi eura aktive, 460 milijuna eura kapitala, a prošle godine je ostvarila profit od 40 milijuna eura. S druge strane, Gorenjska banka ima isto toliko aktive, manji kapital – 200 milijuna eura i 8 milijuna eura profita. Cilj nam je da Gorenjska banka ima višu razinu profita od AIK Banke.

Komentirajte prvi

New Report

Close