Usporedbe radi, deficit proračuna u 2015. iznosio je 8,8 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.  

Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) ističu i da je u 2016. godini, drugu godinu zaredom, ostvaren primarni višak državnog proračuna (razlika između prihoda i rashoda u što nije uključen trošak kamata), i to u visini od 6,2 milijarde kuna ili 1,8 posto BDP-a, nakon 0,5 posto BDP-a viška iz 2015. godine.

Podaci HNB-a pokazuju da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. godini iznosili 115,7 milijardi kuna i bili su za 6 posto viši nego u 2015. godini. Istodobno su rashodi, uključujući promjene neto nefinancijske imovine, dosegnuli 119,8 milijardi kuna, odnosno povećani su prema rashodima iz 2015. za 1,5 posto.

 Iz PBZ-a pritom izdvajaju podatak da je tijekom 2016. godine prikupljeno 5,5 posto više poreznih prihoda, 28 posto više prihoda od pomoći (glavnina se odnosi na fondove Europske unije) te 7,9 posto više ostalih prihoda. No, istodobno je prikupljeno 2,7 posto manje socijalnih doprinosa.

 Na rashodnoj strani, pak, zbog metodoloških izmjena nije moguća međugodišnja usporedba rashoda za zaposlene te pomoći ostalim proračunskim korisnicima, no zbrojeno ove dvije stavke bilježe međugodišnji rast od 6,9 posto, navode iz PBZ-a. Istovremeno, materijalni rashodi bilježe pad na godišnjoj razini od 0,9 posto, kamate za 2,6 posto, subvencije za 5 posto, dok su socijalne naknade lani bile 0,7 posto manje nego 2015.

Na razini konsolidirane središnje države, koja uz državni proračun obuhvaća i izvanproračunske fondove, podaci HNB-a ukazuju na ukupni deficit u 2016. od 3,6 milijardi kuna ili približno 1,1 posto  BDP-a, dok je isti manjak u 2015. godini iznosio 8,9 milijardi kuna, odnosno 2,7 posto BDP-a.

"Obzirom na opisana kretanja, očekujemo da će travanjska notifikacija biti u skladu s očekivanjima i pokazati značajno smanjenje deficita opće države prema EDP metodologiji, s prošlogodišnjih 3,3 posto BDP-a na oko 1,5 posto BDP-a", zaključuju analitičari PBZ-a.