Nakon što je premijer Plenković najavio da je strateški cilj njegove Vlade reotkup dionica Ine od MOL-a, kao moguće rješenje kako doći do potrebnih sredstava, počela se spominjati djelomična prodaja HEP-a. To je u hrvatskoj javnosti izazvalo uobičajene podjele za i protiv.

U međuvremenu se među skupinom inženjera HEP-a pokrenula rasprava o ideji da se paket dionica Ine vrati u hrvatsko vlasništvo, tako da se izgradi i Mađarima na ograničeni vremenski rok ustupi reverzibilna hidroelektrana Vrdovo. Oni s tom idejom još nisu izišli ni u stručnu javnost, a ne znaju ni kako bi reagirala politička vlast.

Jedan iz te skupine koji je cijeli radni vijek proveo u HEP-u te mu je dobro poznato stanje u elektroenergetskom sektoru Hrvatske, ali i u susjednim zemljama, uključujući i Mađarsku, pristao je pojasniti tu ideju, ali uz uvjet da mu se ne spominjemo ime, piše Slobodna Dalmacija.

Mađarski problemi

– Mađarska proizvodi dvije trećine potrebne električne energije, a nedostajuću razliku uvozi. Vlastitu proizvodnju osigurava iz nuklearne elektrane Paks, termoelektrana na lignit i plinskih elektrana. Mađari imaju dovoljno proizvodnih kapaciteta da zadovolje svoje potrebe.

Međutim, više im se isplati uvoziti nego proizvoditi u svojim plinskim elektranama koje zapravo koriste za regulaciju i uravnoteženje sustava, što im je gorući problem. Kada im u dnevnim špicama raste potrošnja, oni iz vlastitih proizvodnih kapaciteta uključuju plinske elektrane ili električnu energiju kupuju na burzi na kojoj je vršna energija užasno skupa.

U noćnim satima kada imaju višak električne energije u sustavu iz nuklearnih elektrana i termoelektrana na lignit moraju smanjivati snagu u termoelektranama, isključivati plinske elektrane ili prodavati viškove na burzi kada je cijena vrlo niska – kaže naš sugovornik i nastavlja:

– Kada bi mađarski elektroenergetski sustav raspolagao reverzibilnom hidroelektranom kakva se planira graditi uz jezero Peruća, oni bi riješili dobar dio svojih problema oko uravnoteženja potrošnje i proizvodnje, omogućili ekonomičnu proizvodnju svojih termoektrana, osigurali dodatno usluge uravnoteženja i znatno smanjili proizvodnu cijenu svojih termoelektrana, odnosno cijenu električne energije za krajnje kupce.

Stanje u Hrvatskoj je umanjeni preslik Mađarske. I Hrvatska iz vlastitih izvora osigurava dvije trećine, a nedostajuću trećinu električne energije uvozi iz komercijalno tržišnih razloga budući da je cijena na tržištu znatno niža od proizvodne cijene iz starih termoelektrana Rijeka i Sisak na loživo ulje.

Za razliku od drugih zemalja, čiji strujni izvori spadaju u trome te problema koje u elektroenergetskim sustavima stvaraju novi nestabilni izvori električne energije, na primjer iz vjetro i solarnih sustava, Hrvatska takvih problema nema jer njezina energija iz obnovljivih izvora dolazi iz hidroelektrana. Od kojih dobar dio može uspješno raditi u režimu vršnih. Samo na slijevu rijeke Cetine, koja je istinski hidroenergetski div, sposobnost rada u vršnom režimu imaju generatori Zakučca i Orlovca instalirane snage od gotovo 800 megavata u 7 generatora.

Novi kapaciteti

Hrvatskoj, dakle, trebaju prije svega novi kapaciteti stabilnih konvecionalnih strujnih izvora, a ne izvora za vršna opterećenja koje sada osiguravaju akumulacijske hidroelektrane. U tom kontekstu treba gledati na ideju ustupanja buduće RHE Vrdovo Mađarima u zamjenu za njihov udjel u Ini.

RHE Vrdovo imala bi dva stroja. Svaki od njih u režimu proizvodnje električne energije imao bi snagu 270 megavata, a u režimu rada kao crpke snaga bi mu bila 245 megavata.

– Izgradnja RHE Vrdovo stajala bi oko 500 milijuna eura. To ulaganje predstavljalo bi značajno manji iznos od novca potrebnog za reotkup dionica Ine. Razliku bi Hrvatska osigurala mađarskim partnerima kroz definiranja vremenskog roka u kojemu bi oni samostalno koristili ovu elektranu za uravnoteženje svoga elektroenergetskog sustava.

Ti prirodni uvjeti, izdašne količine vode iz jezera Peruća i visinska razlika na visokoj su cijeni koja će u budućnosti samo rasti. A mi za RHE na slijevu rijeke Cetine imamo još golemni potencijal – kaže naš sugovornik.