Dolazak Lejle Zukić-Krivdić na čelo Microsoftova ureda u Zagrebu pun je iznenađenja. Zukić-Krivdić prva je menadžerica iz Bosne i Hercegovine koja je promovirana na čelo ureda američkog softverskog diva u Zagrebu. Microsoft je na tu funkciju dosad u pravilu promovirao menadžere iz konkurentskih IT kompanija u Hrvatskoj, poput Ivana Vidakovića, ili pak dovodio svoje visoko pozicionirane menadžere u Europi poput Venese Schütz.

Povrh toga, Zukić-Krivdić druga je žena koja vodi ovaj ured, i to unazad dva desetljeća otkako je osnovan. Uspješna BiH menadžerica karijeru je započela kao direktorica S&T-a BiH 2003. godine. Kad je Microsoft nedugo zatim osnovao lokalni ured, postala je prva direktorica Microsofta BiH, a zatim je prije tri godine postala direktorica prodaje Microsofta Hrvatska i BiH.  Poslovni dnevnik razgovarao je Zukić-Krivdić o digitalnoj transformaciji, glavnom fokusu njenog budućeg rada, o razvoju hrvatskog i BiH tržišta, startupima te smjeru razvoja Microsoftove partnerske mreže, koja je najveća mreža IT partnera u regiji.

Koliko vidite sličnosti i razlika između hrvatskog i BiH tržišta?
Promatramo li BDP, koji je u Hrvatskoj oko 50 milijardi dolara, a u BiH 16 milijardi, ili nezaposlenost, koja je u Hrvatskoj oko 18 posto, a u BiH 44 posto, vidljivo je da je hrvatsko tržište razvijenije. Međutim, u današnjoj digitalnoj realnosti svaka tvrtka koja želi biti konkurentna na tržištu mora brzo reagirati i prilagođavati se promjenama, tako da se te razlike među tržištima smanjuju brže nego prije.  

Hoće li Microsoft sada biti još prisutniji u BiH?
Microsoft je jedanaest i pol godina prisutan u BiH. Ostvareni su mnogi uspješni projekti, poput strateškog partnerstva s vladama u entitetima te suradnje s obrazovnim sektorom. S obzirom na to da se partnerski kanal u tom razdoblju povećao s 50 na više od 300 partnera koji aktivno surađuju s Microsoftom, možemo reći da smo poprilično prisutni širom BiH. Prateći trendove u svijetu, korisnici u BiH su također prepoznali cloud kao odgovor na mnoge od njihovih problema. Uz to, Microsoft je uveo tri Cloud Solution Providera u BiH, koji korisnicima omogućavaju pristup cloud tehnologijama na optimalan način.

Druga ste direktorica u Microsoftu u Hrvatskoj ikad. Svi ostali šefovi bili su muškarci, što vaše napredovanje čini još većim uspjehom. Što sami mislite poduzimati kako biste poticali žene da se bave IT-jem?
Kada sam započinjala karijeru, bilo je samo pet žena u tvrtki od 150 zaposlenih. Danas je taj omjer značajno bolji i samim tim je lakše biti žena u IT biznisu. Primjerice, u Microsoftu Hrvatska 42 posto zaposlenika su žene, a Microsoft globalno zapošljava više od 55 tisuća žena. IT nije sektor koji je namijenjen samo muškarcima. Kada na prvo mjesto stavimo profesionalizam, kvalitete i vrijednosti koje nosimo, i kada ispunimo očekivanja i učinimo još malo više, nije važno kojeg ste spola. Microsoft u Hrvatskoj kroz program DigiGirlz uključuje učenice iz manjih mjesta i manje razvijenih područja kako bi im otvorio nove perspektive u životu. Prošle godine smo okupili 90 učenica iz četiri grada, a ove godine u travnju ćemo imati slično događanje.

Najavljeno je da će fokus vašeg rada biti na digitalnoj transformaciji. Zašto?
To je svakodnevica kompanija u cijelom svijetu. Napredne analize podataka, strojno učenje, CRM rješenja, inovativna rješenja bazirana na cloud uslugama, danas postaju nužnost i prema brojnim istraživanjima one organizacije koje ne krenu u tom smjeru počet će zaostajati za konkurencijom. Microsoft se također ubrzano transformira. Sve je veći udio clouda u prihodima. Azure je u posljednjem kvartalu prošle godine porastao čak 93 posto, a to znači da svaki mjesec dobivamo 120 tisuća novih korisnika. Ujedno, čak 90% od 500 kompanija na Fortune listi koristi Microsoft cloud. 

Vidite li neke primjere digitalne transformacije u Hrvatskoj?
Naši partneri u Hrvatskoj razvijaju izvrsna rješenja u tom području i ona su konkurentna na svjetskoj razini. Primjerice, Spanovo rješenje Emily osmišljeno je za analizu demografije i podsvjesnih reakcija na podražaj, poput proizvoda i reklama. Sve to kako bi tvrtke dobile što točnije i objektivnije podatke na temelju kojih mogu planirati svoje daljnje prodajne i marketinške aktivnosti kod kupaca. Tu je i Olive Manager, kojeg je razvio Combis, i koji je uveo revoluciju u rad uljara, povećao im produktivnost i efikasnost te osigurao vrijedne podatke koji su im odmah dostupni, poput područja iz kojeg dolazi kvalitetnije ulje ili utjecaja vremenskih prilika na kvalitetu ulja. Nadalje, tu je Open Data Store, rješenje našeg partnera Omega Software koje koriste Grad Zagreb, Virovitica, Velika Gorica te nekolicina ministarstava i vladinih agencija u Hrvatskoj. ODS se ovim pozicionira kao ključna platforma za osiguravanje nove razine transparentnosti tijela javne vlasti s jedne strane te kao platforma za izgradnju eko-sustava modernih aplikacija za interakciju javne uprave i građana.  Željela bih naglasiti kako će digitalna transformacija te, općenito, stvaranje pametnog gospodarstva i povećanje digitalne konkurentnosti Hrvatske biti glavna tema ovogodišnje konferencije WinDays u travnju u Poreču.

Koja je razlika između stupnja provedbe digitalne transformacije u Hrvatskoj i u BiH?
Digitalna transformacija nije želja već nužnost, a internet i cloud su izbrisali granice. Zato kad pričamo o Microsoftovom klasteru Multicountry, koji obuhvaća 15 zemalja naše regije i Baltika, Hrvatska prednjači po stupnju razvijenosti i prihvaćanju Cloud usluga i digitalne transformacije. Niz je uspješnih tvrtki i organizacija iz Hrvatske koje su unaprijedile svoje poslovanje te razvijaju rješenja koja svoju primjenu nalaze i izvan granica Hrvatske. Upravo iz tog razloga uspješne prakse iz Hrvatske se mogu prenijeti i u BiH i time se može dodatno ubrzati i transformacija poslovanja tamošnjih tvrtki.

Koliko imate partnera u Hrvatskoj?
U partnerskoj mreži u Microsoftu Hrvatska trenutačno imamo oko 1100 partnera s kojima lokalno puno radimo na usvajanju novih tehnologija i novih poslovnih modela 

Kako Microsoft podržava startupe u Hrvatskoj, jer oni su mahom također proizvođači softvera?
Globalno je unazad devet godina kroz Microsoftov program MS BizSpark namijenjen startupima prošlo je više od 600 startupa, a trenutačno ih je u programu aktivno više od dvjesto. U Hrvatskoj smo tako poduprli startupe kao što su Agrivi, Farmeron, Repsly, Core Interface, Mogy i Adopto. Svi polaznici imaju pravo na besplatno korištenje naših proizvoda za razvoj svojih rješenja i oni im ostaju u trajnom vlasništvu nakon izlaska iz programa. Uz to imaju i mogućnost aktivacije i korištenja Azure cloud servisa te ako im je potrebno više resursa mogu se kandidirati u BizSpark plus program koji donosi dodatne monetarne koristi.

Kakva je podrška studentskim startupima?
Najpoznatiji naš program je Software StartUp Akademija, besplatna programerska i poslovna edukacija iz područja informatike za učenike, studente i nezaposlene. Onima s najboljim idejama možemo dati poticaj za prve korake u biznisu. Kroz Akademiju su prošli startupi kao što su: AuThink, CabUp, Carnelio, MyBeeLine, Tourgent i Juvo. Organiziramo i Imagine Cup, najveće svjetsko, studentsko tehničko natjecanje.

Kakva rješenja nudite menadžerima u Hrvatskoj koji LinkedIn ne vide samo kao dobar alat za ljudske resurse već i kao prijetnju, jer im strana konkurencija preko njega regrutira zaposlenike?
LinkedIn je jedan od najboljih alata za ljudske potencijale. No, njegova svrha nije samo novačenje zaposlenika već se koristi i za brandiranje kompanija, kreiranje komunikacije te plasiranje strateški važnih tema te postaje sve bolji marketinški alat, jer tvrtkama omogućuje mnogo bolji i fokusiraniji pristup do kupaca. Upravo to je razlog zbog kojeg potičemo sve naše kolege u Microsoftu, posebno otkako je naša kompanija preuzela LinkedIn, da razviju svoje LinkedIn profile. Dijeljenjem informacija jača se i brand. Zamislite da netko dolazi na intervju u Microsoft ili kupac/partner želi provjeriti tim s kojim će raditi. Ako naiđe na loše koncipiran profil ili ga uopće ne pronađe na LinkedInu to, bi bila greška.

Zašto?
Transformacija nije samo prihvaćanje novih IT trendova, već uključuje i prilagodbu svijetu kojem zaposlenici koriste različite društvene mreže. Društveni mediji su iznimno važni za građenje odnosa sa zaposlenicima. Čvrsto vjerujemo da kompanije trebaju ulagati u kompanijsku kulturu i prisutnost branda na društvenim medijima jer time između ostalog jačaju lojalnost svojih zaposlenika. Kompanije trebaju imati povjerenja pokazati tko su i tko je u timu i ne bi se zbog toga smjele osjećati ranjivo. Potrebno je krenuti od toga da zaposlenici vjeruju u ono što rade, vole svoj posao i ponosni su što rade u određenoj kompaniji. Ako gledamo iz tog kuta, zaposlenici će se odlučiti ostati u kompaniji, umjesto da traže nove izazove.

Digitalna transformacija i softveraši

Microsoft je sam proizvođač softvera, a imate i veliki broj softverskih partnera. Što digitalna transformacije znači za proizvođače softvera?
Oni će se prvi morati transformirati kako bi uhvatili korak s tehnologijom i svjetskim tržišnim trendovima. Morat će skratiti vrijeme implementacije i okrenuti se prodaji usluge koja u kratkom roku mora donijeti vrijednost krajnjem korisniku. Morat će biti i sve svjesniji kako tehnologija utječe na pojedinu poslovnu vertikalu te će svoja rješenja morati prilagoditi ubrzanim promjenama. Morat će biti aktivniji u prijedlozima prema korisnicima u iznošenju ideja i načinima kako tehnologijom riješiti specifičan problem. Ujedno, nužno je i kontinuirano podizati razinu znanja, tehnološku i industrijsku.