Novca za kreditiranje ima, ali straha od rizika još i više, pa trećina tvrtki u Hrvatskoj ne može do financiranja. Za one male na rubu "bankabilnosti", kako će reći bankari, uskoro se otvara 350 milijuna kuna zahvaljujući najnovijoj suradnji Europskog investicijskog fonda i PBZ-a koji su u utorak potpisali sporazum o kojem razgovaramo sa zamjenikom izvršnog direktora EIF-a Rogerom Havenithom. 

Potpisali ste sporazum s PBZ-om. O čemu se radi?
Potpisali smo sporazum s PBZ bankom za pružanje garancija na temelju kojeg ćemo pružiti podršku za kreditiranje mikro i malih tvrtki koje zapošljavaju do 50 zaposlenih u Hrvatskoj. Ovim sporazumom omogućit ćemo oko 45,7 milijuna eura (350 milijuna kuna) kompanijama za rast, razvoj i kreiranje radnih mjesta. Očekujemo da će u tri godine kredite iskoristiti 600 hrvatskih mikro, malih i srednjih tvrtki. 

To je prvi sporazum takve vrste u Hrvatskoj?
Da, to je prvi ugovor koji se u Hrvatskoj potpisuje unutar europskog programa COSME (Program EU za konkurentnost tvrtki te malih i srednjih poduzetnika, op.a.), a imat će koristi i od Europskog fonda za strateška ulaganja, stupa Junckerovog plana. To nije prvi sporazum koji potpisujemo u Hrvatskoj, dosad smo ih potpisali 14 koji se odnose na equity, mikrofinanciranje i garancije kojima smo dosad poduprli 1800 hrvatskih kompanija.

Što tvrtke mogu očekivati od tog sporazuma?
Najvažnije je što im se omogućava pristup financiranju investicija i obrtnog kapitala i ako nemaju dostatni kolateral. Kredit mogu dobiti čak i ako imaju rizičniji poslovni plan, i to uz dugoročno dobre i fer uvjete u visini kamatne stope i od njih se neće tražiti standardni kolateral. To je upravo bit ovog sporazuma, da i najmanjim poduzetnicima omogući financiranje čak bez kolaterala, a za investicijske kredite do 50 posto kolaterala što je značajno manje nego što bi uobičajeno banci trebali dati. Tako zapravo kredit neće biti skuplji zbog manjka kolaterala. 

Kolika se može očekivati kamatna stopa za poduzetnike?
Visina kamate mora pokriti banci izvore financiranja, rizik koji preuzima te administriranje zajmova. S našim garancijama smanjit ćemo rizik jer banka sada mora pokriti samo polovicu rizika, a drugu polovicu garantira EIF što će se odraziti na niže kamate i povoljnije uvjete tvrtkama. Kamata u konačnici ovisi o profilu rizika svake pojedine kompanije.

Koji tip tvrtki može aplicirati za kredite po tom programu?
Vrlo smo široko išli po tom pitanju, nismo ograničavali tvrtke po sektorima. Mogu aplicirati svi sektori, jedina ograničenja koja imamo vezana su za reputacijski rizik, dakle ne kreditiramo, primjerice, kockanje i slične segmente koje ne podupiremo na razini EU. Za sve ostale smo otvoreni, očekujemo sve one koje banke već imaju u portfelju. Važnije od samih sektora, naglasio bih da pružamo obrtni kapital, a ne samo ulaganja u materijalnu imovinu. 

Kako je odabir pao na PBZ?
Riječ je o programu koji se razvija sukladno potražnji. Otvoren je i svi se financijski intermedijari mogu za njega prijaviti. Nakon prijave PBZ-a proveli smo dubinsko snimanje i postigli sporazum. Već otprije poznajemo PBZ, s njima smo već surađivali kao i s drugima, i poznajemo ga kao dobrog i pouzdanog partnera koji surađuje i s drugim međunarodnim financijskim institucijama poput EBRD-a i EIB-a. PBZ je uspješno implementirao prethodni program koji je bio usmjeren prema malim poduzetnicima u vrijednosti 9,5 milijuna eura plasiravši 940 zajmova za konkurentnost i inovacije. Za nas je važna predanost dugoročnom financiranju malih i pokrivanje cjelokupnog teritorija Hrvatske. 

Što oni dobivaju iz te suradnje?
Oni dobivaju benefit što mi preuzimamo dio rizika za zajmove, ali ta pogodnost ne ostaje banci već ga moraju u konačnici osjetiti mali poduzetnici. S našom podrškom mogu razvijati svoj portfelj uključenjem i mikro tvrtki, ali uz više-manje isti stupanj rizika kao što su dosad imali. Mi preuzimamo dio rizika, a na njima je da povećavaju obujam kredita što je bankama atraktivno ako žele rasti. 

Bili ste u Hrvatskoj prošle godine, u kojoj su se izmijenile tri Vlade. Primjećujete li kakve promjene u odnosu na tada?
Vidimo da se poboljšava opća ekonomska situacija, raste BDP, smanjena je stopa nezaposlenosti, to su svakako dobre vijesti. Kad gledamo financiranje, u Hrvatskoj je situacija slična kao i u drugim zemljama, likvidnosti ima, ali je i dalje prisutna averzija prema riziku. Tako je gotovo svugdje, gotovo jedna od tri kompanije ne može doći do kredita. To je i dalje problem premda se situacija poboljšava. 

Imate li još kakvih projekata u pripremi?
Vidimo potencijal da učinimo više ovdje, i zapravo smo u pregovorima s još dvije banke, kao i 'equity' fondovima. Jedna transakcija je već odobrena i uskoro slijedi potpisivanje. Nadamo se da će se time Hrvatska još više profitirati sredstvima iz Junckerovog plana po čijem je iskorištenju je trenutno nešto ispod prosjeka.