Na domaćem kreditnom tržištu prošla je godina bila u znaku blagog oporavka kreditne aktivnosti i dominaciji kunskih kredita. HNB-ove ankete upućuju na ublažavanje standarda odobravanja kredita gospodarstvu, kao i rast potražnje tijekom 2016. O tim trendovima, ali i očekivanjima vezanim uz poslovno okruženje u cjelini razgovarali smo s Antom Žigmanom, savjetnikom guvernera HNB-a.

Posljednje ankete sugeriraju nastavak ublažavanja kreditnih kriterija i jačanja potražnje?
Trend ublažavanja standarda kreditiranja započeo je 2013. nakon dugog razdoblja slabe kreditne aktivnosti banaka zbog nepovoljnih ekonomskih okolnosti i pooštravanja kreditnih uvjeta kao odgovor na financijsku krizu koja je započela u drugoj polovici 2008. Posljednji pokazatelji o rastu kreditne aktivnosti 2016. godine pokazuju vrlo skromne stope rasta od nešto više od jedan posto nakon što se isključi utjecaj tečaja i efekt čišćenja bilanci banaka. Uzmemo li u obzir da je realni ekonomski rast lani iznosio 2,8 posto, onda još uvijek ima prostora da se kreditna aktivnost ubrza, a da se pritom ne ugrozi financijska stabilnost.

Što za ponudu kredita znače već višegodišnja čišćenja tzv. loših kredita i prodaje tih potraživanja?
Proces čišćenja bilanci od loših kredita oslobađa banke od tereta loših poslovnih odluka iz prošlosti i otvara prostor za odobravanje novih kredita u budućnosti. Banke time jačaju svoju kapitalnu poziciju kroz oslobođenje dijela rezervacija i time imaju mnogo više prostora za povećanje kreditne aktivnosti. Ove godine bi se, sukladno poreznim poticajima, trebalo pojačati čišćenje lošeg kreditnog portfelja, što bi trebalo dodatno ohrabriti banke da pojačaju kreditnu aktivnost.

Oko toga kome u prilog idu ti porezni poticaji u javnosti, čini se, ima dosta nesporazuma?
Porezni poticaji su sustavna mjera koja je prvenstveno namijenjena problematičnim plasmanima u banci, pa se prema tome odnosi i na poduzetnika ili građanina kojem je odobren kredit i na banku. Cijeli taj proces je usmjeren prema tome da se banke više bave novim klijentima i novim kreditima, a manje naplatom neperspektivnih plasmana. 

Rast potražnje napokon je izraženiji kod kredita za investicije nego za obrtna sredstva. Iz kojih dijelova korporativnog sektora on dolazi?
Kreditna aktivnost banaka općenito je puno snažnija u sektoru poduzeća nego što je to bio slučaj prethodnih godina. Nakon dugog razdoblja ona je prema poduzećima veća nego prema stanovništvu. Do krize je situacija bila obrnuta, ali su nepovoljni ekonomski trendovi potakli stanovništvo na razduživanje pa je bankama preostalo usmjeriti se na poduzeća. Najveći doprinos rastu kredita dolazi iz turizma, trgovanja nekretninama, trgovine i poljoprivrede, dok građevinarstvo i dalje bilježi negativan doprinos.

Ima li naznaka jače diferencijacije i unutar sektora? Godinama se kao ograničenje većeg rasta kredita ističu zaduženost poduzeća, manjak kapitala, kolaterala…
Ograničenje ne treba tražiti samo na strani klijenata već i na strani ponude kredita, te cjelokupnog gospodarskog okruženja. Cijena kredita i uvjeti koje su banke nametale klijentima odvraćale su klijente od uzimanja novih kredita budući da su imali iznimno loša iskustva s kreditima koji su doveli do gubitka osobne imovine jer su zapali u poslovne teškoće. Poduzetnici teško posluju u okruženju u kojem postoji veliki pravni rizik, posebno u kontekstu naplate potraživanja, pa ne uzimaju kredite i iz tih razloga.

Guverner je nedavno izjavio kako se širenje kamatnog spreada više ne čini efikasnom politikom banaka i da bi jačim smanjivanjem cijene kredita imale i jači kreditni rast. Prepoznaje li se 'na terenu' ta logika?
Razina kamatnih stopa ogledalo je rizika s kojim se bankari moraju suočiti kada plasiraju kredite. Stoga će samo smanjivanje rizika u Hrvatskoj koje se ogleda u nižim kamatama na novi javni dug dovesti i do smanjenja kamata na kredite ostalim sektorima. Guverner je u pravu kada tvrdi da će niže kamatne stope na kredite dovesti do rasta odobravanja novih kredita. Snažnija kreditna aktivnost započinje zbog priprema za turističku sezonu, pa će i banke krenuti u utakmicu snižavanja cijena svojih kredita.

Bi li im vjetar u leđa mogao doći u padu premije rizika države, poboljšanja rejtinga?     
Premija rizika države uvijek je ključna za cijenu zaduživanja. To je vidljivo u dugom razdoblju visokih kamatnih stopa na inozemna zaduženja, koje je prekinuto tek sredinom prošle godine kad se Vlada nije htjela zadužiti po visokim kamatnim stopama koje su tražili inozemni kupci obveznica.

Već duže vrijeme svjedočimo rastu udjela kunskih kredita. Kako taj trend izgleda u brojkama?
Rast udjela kunskih kredita je značajan u bankarskom sustavu. Udio kredita u kunama porastao je s 26 posto u 2011. na 41% u 2016. Gledamo li prošlu godinu, prirast bilježe samo kunski krediti. Oni su porasli 18%, dok su devizni i krediti s valutnom klauzulom pali 14 posto. Očit je trend zamjene deviznih kredita kunskima, odnosno većina novih kredita se odobrava u kunama, a devizni krediti se vraćaju.

Koji su dometi 'kunizacije'? Mogu li taj proces poremetiti sporadična javna zagovaranja deprecijacije?
Povremena javna zagovaranja deprecijacije sigurno ne osnažuju proces deeurizacije jer dosadašnja iskustva pokazuju da se traže samo krediti u kunama, dok kod depozita i dalje prevladava euro s 80 posto udjela u oročenim depozitima. To pokazuje tradicionalnu sklonost hrvatskih štediša da se štite od tečajnog rizika tako što drže depozite u eurima.

A što deeurizacija znači u kontekstu strategije u pogledu uvođenja eura?
Treba istaknuti da je veća zastupljenost kune u interesu uvođenja eura jer će ECB isključivo pratiti konvergenciju kamatnih stopa u pogledu domaće valute, odnosno kune.

Već duže vrijeme mnogi upozoravaju i na približavanje kraja ere niskih kamata na tržištima. Što je u 2017. realno očekivati od Feda i ECB-a?
Era povijesno najnižih kamatnih stopa polako se bliži kraju što potvrđuje blago povećanje kamatnih stopa u SAD-u i rast prinosa na njihove obveznice. Na europskoj strani ECB ne planira ranije završiti program otkupa vrijednosnih papira koji završava krajem ove godine. Dakle, ne namjerava povećavati kamatne stope. No, ne planira ni produljivati program otkupa. Do kraja godine može se očekivati samo još jedno podizanje kamatnih stopa od strane FED-a jer nova američka administracija želi da se veća pozornost usmjeri na podizanje gospodarske aktivnosti. Očekuje se da će ECB vjerojatno do kraja odraditi program otkupa jer želi pomoći i onim zemljama koje su zaostaju u ciklusu oporavka u odnosu na Njemačku.

Zadrške na proračun

Povjerenstvo za fiskalnu politiku, čiji ste i vi član, na proračun je izrazilo zadrške zbog ponovnog širenja strukturnog deficita?
Projekcija ciklički prilagođenog strukturnog deficita od strane Europske komisije za ovu godinu pokazuje dvostruko veći deficit nego prošle godine, te pokazuje tendenciju rasta i u idućoj godini. Posljedica je to dobrih ekonomskih pokazatelja koji povećavaju nominalne porezne prihode, a tog rasta poreznih prihoda ne bi bilo da su vremena drugačija. Poruka je da je potrebno malo više štedjeti na rashodnoj strani kako se ne bi ponovio scenarij od 2009. kada je zbog pada prihoda došlo do podizanja PDV-a i uvođenja kriznog poreza. Ipak, treba istaknuti da će prema sadašnjoj situaciji, u kojoj je deficit opće države smanjen ispod 3% BDP-a, a i udjel javnog duga u BDP-u bilježi pad, Hrvatska izaći iz procedure prekomjernog deficita.

Veći pad kamata na kredite nego na depozite?

Kod depozita su najjače pale kamate na nova oročenja građana; na kraju 2016. bile su 0,81%, što je čak upola niže nego godinu prije
I prošla godina bila je u znaku pada bankovnih kamata, kako na kredite, tako i na depozite. Razlika između kamatnih stopa na kredite na kredite i depozite, međutim, i dalje je razmjerno velika, a guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nedavno je rekao kako bi jače smanjivanje cijene kredita bankama trebalo biti i u interesu banaka jer bi imale veći kreditni rast. Iako Naznaka da bi stvari mogle ići u tom smjeru ima, a tome bi trebali pridonijeti i izraženiji konkurentski pritisci banaka. Prema posljednjem Biltenu HNB-a, razlika između kamatnih stopa na ukupne nove kredite i depozite u 2016. blago se smanjila, ali analitičari središnje banke ističu kako je i dalje premašivala šest postotnih bodova, dok se razlika kamatnih stopa na ukupna stanja kredita i depozita lani zadržala neznatno ispod pet postotnih bodova. Kamate na kredite smanjivale su se tijekom cijele prošle godine, i  za poduzeća i za stanovništvo. Ohrabrujuće je da su se pritom kamate na investicijske kredite poduzećima uz valutnu klauzulu smanjile za više od jednoga postotnog boda i na kraju prosinca iznosile su 3,5 posto. U sektoru stanovništva, pak, tijekom prošle godine posebice je bio zamjetan bio pad kamatnih stopa na prvi put ugovorene stambene kredite, s tim da stručnjaci središnje banke napominju da je potkraj godine zamijećen blagi porast kamatnih stopa na kunske stambene kredite. S druge strane, kod kamatnih je stopa na depozite nastavak višegodišnjeg trenda pada lani bio najizraženiji kod novih oročenja depozita građana. One su na kraju iznosile 0,81 posto, što je čak upola niže nego godinu prije. Bankari u vezi s kretanjem razlike između kamata na kredite i depozite ponavljaju kako je ono rezultat niza čimbenika, a ne tek priča o profitnim maržama. Osim same cijene izvora, na cijenu kredita i kamatni spread utječu, primjerice, regulatorni troškovi koji su kod nas veći u odnosu na prosjek EU, kao i rizičnost plasmana tj. i dalje dosta visok udjel neprihodujućih kredita te  operativna efikasnost. Dio te priče su i troškovi povezani s pravnim sporovima koji su obično skupi i dugotrajni, pa tako nema sumnje da se dio cijene kredita kod nas može pripisati i trošku konverzije kredita vezanih uz švicarski franak. Ipak, iz bankarskih redova sve se češće čuje da bi jačanje konkurentskih pritisaka, a s obzirom na već višegodišnji niz jačeg pada pasivnih kamata, ove godine moglo rezultirati smanjenjem kamatne razlike. U prvih devet mjeseci prošle godine banke su zabilježile gotovo 1,2 milijarde kuna manje kamatne prihode u istom razdoblju godinu prije, no istodobno su kamatne troškove smanjile za oko 1,4 milijarde.