Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) kojim predsjedava ministar državne imovine Goran Marić prošli tjedan usvojilo je konačno privatizacijsku listu za ovu godinu na kojoj je stotinu tvrtki.
Premda brojka zvuči impozantno, riječ je uglavnom o manje vrijednim i atraktivnim dionicama ili udjelima, manjinskim paketima od kojih su mnogi već neuspješno nuđeni na prodaju. No, na zagrebačkoj burzi interes bi mogle potaknuti neka od društava čije dionice iz svog portfelja država kani prodati. Uglavnom je riječ o hotelskim tvrtkama poput HTP Korčula i hotela Živogošće i Medena, čije dionice CERP treba prodati u jednom paketu putem javne dražbe na ZSE. Na listi za prodaju u modalitetu redovite trgovine na tržištu kapitala su i udjeli u Apartmanima Medena, HUP-u Zagreb, opatijskim hotelima Liburnia Riviera, Olympia Vodice, OT-Optima Telekom, Puljanki i Valamar Rivieri, a hoće li se nuditi u cijelosti ili u manjim paketima, bit će definirano procjeni ovlaštenog investicijskog društva.
76,42 %
udjela prodaje se u slatinskom Agroduhanu
Za prvi krug prodaje, u kojem se prikupljaju neobvezujuće ponude, već su donesene odluke za osam tvrtki, od kojih je najatraktivniji Aerodrom Brač, a na prodaji će biti udjel od 38,47 posto nominalne vrijednosti 15 mil. kuna. Na toj su listi još Auto-Dubrovnik, DTR, splitski Ekran, Poljoprivreda Lipik, Autoprijevoz iz Otočca, Đ. Đaković Alatnica, te Metalmineral iz Kerestinca. Samo se jedna tvrtka iz CERP-ovog portfelja s većinskim udjelom države u vlasništvu nudi ove godine na prodaju, a to je slatinski Agroduhan.
Javnim natječajem prikupljat će se ponude za 8 poslovnih udjela, čija je ukupna nominalna vrijednost 19 milijuna kuna, a čini 76,42 posto temeljnog kapitala. Na ZSE će se izvan knjige naloga putem javne dražbe prodavati dva paketa dionica Medora hotela i ljetovališta iz Podgore, čiji je ukupan udjel 3,87 posto u temeljnom kapitalu.
CERP će kontaktirati dioničare i zaposlenike Agrolagune, te potencijalne investitore koji su ranije iskazivali interes, kako bi ispitali mogućnost pokretanja postupka neposredne prodaje 8270 dionica koje čine 14 posto temeljnog kapitala i nominalno vrijede 20,7 milijuna kuna. No, od navedenih privatizacijskih aktivnosti neće se, međutim, ostvariti predviđeni proračunski prihodovni planovi od 1,4 milijarde kuna u 2017.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Twixer
U pravilu ne postoji. Razlika izmedju nas i njih je sto mi nismo razvijeni i moramo imati brzoprodajni automat da bi sto prije prodali i razvili se. Nemojmo se zavaravati: bez prodaje nema razvoja. Pogledajte Crobex, nema drzavnih firmi.
Jedan od bitnih razlog sto nismo razvijeni je sto drzava ima udio u preko 1000 tvrtki.
Kada netko dodje i razmatra ulaganje u Hrvatsku on kaze: ovo je drzava u kojoj vlada posjeduje vise od 1000 tvrtki. Vlada je takodjer institucija koja kroz poreze i namete moze znacajno utjecati na moju profitabilnost. Vecina tvrtki koje vlada posjeduje su neefikasne i trebat ce financijsku pomoc vlade. Vlada ce povecati poreze i namete kako bi mojim profitom spasavala svoje firme i kupovala socijalni mir. Da li cu ja moci prenjeti te nove namete na kupca i ostati profitabilan?
Najveci dio stranih investicija u Hrvatskoj su trgovina, bankarstvo i telecomi. Sta je zajednicko svima njima? Zajednicko je to sto vrlo lako mogu proreze i namete prenjeti na kupca.
S druge strane u Hrvatskoj ima jako malo investicija u proizvodnju. Razlog je sto proizvodnja nemoze lako prenjeti poreze i namete na kupca. Recimo auto industrija obicno radi za izvoz i takmici se sa proizvodjacima iz drugih zemalja koji imaju drugacije poreze.
Twixer
U pravilu ne postoji. Razlika izmedju nas i njih je sto mi nismo razvijeni i moramo imati brzoprodajni automat da bi sto prije prodali i razvili se. Nemojmo se zavaravati: bez prodaje nema razvoja. Pogledajte Crobex, nema drzavnih firmi.
ne znam,ali moguće da smo i jedinstveni u svemiru,što i nije ništa novo ali uvijek iz početka razveseli
biti unikatan,jedinstven,neponovljiv…
i kad nas više ne bude ostat će nešto iza nas po čemu će nas pamtiti,možda i slaviti….
naša domovina prvi puta u svojoj povijesti dobila minstarsvo državne imovine,ministra državne imovine.
treba čovjeku dati šansu,malo je čudno da je doveden da prodaje a osobno je zagovornik neprodaje ali…
tako su se karte posložile a ministarstava uvijek premalo za broj zaslužnih kandidata za ministarske fotelje.
Posotoji li neka razvijena zemlja koja ima ministarstvo drzavne imovine?
Uključite se u raspravu