Aerodrom Nikola Tesla ide u koncesiju na 25 godina

Autor: Poslovni dnevnik , 13. veljača 2017. u 22:00
Iskustva iz regije s davanjem aerodroma u koncesiju nisu posve povoljna/FOTOLIA

U natjecanju ne mogu sudjelovati kompanije koje upravljaju aerodromima udaljenim 450 km od Beograda.

Vlada Srbije i kompanija Aerodrom Nikola Tesla objavili su javni poziv za davanje u koncesiju beogradskog Aerodroma Nikola Tesla. Koncesija će se izdavati na 25 godina, prenosi zrakoplovni portal Tango Six, a u natjecanju neće moći sudjelovati kompanije koje već upravljaju aerodromima udaljenim 450 kilometara od Beograda, što znači da iz utrke ispadaju kompanija ADP, kao i turski TAV, javlja portal eKapija.

 

310 milijuna

eura početna je vrijednost koncesijskog ugovora

Dvije faze natječaja
Obveze budućeg koncesionara bit će financiranje, razvoj (izgradnje i rekonstrukcija), održavanje i upravljanje cjelokupnom infrastrukturom Aerodroma Nikola Tesla i obavljanje uloge operatera. Pobjednik natječaja morat će osnovati tvrtku u Srbiji na koju će prijeći pravo korištenja nepokretne imovine Aerodroma Nikola Tesla koje će se po isteku koncesije vratiti na Republiku Srbiju. U prvoj fazi zainteresirane kompanije ili konzorciji dostavit će neobvezujuće ponude, a u drugoj fazi obavezujuće.  Prema riječima premijera Srbije Aleksandra Vučića, koncesijski ugovor na 25 godina ima početnu vrijednost od 310 milijuna eura, plus koncesijska taksa koju će koncesionar plaćati 10 do 12 milijuna eura godišnje, što znači da će aerodromu osigurati investicije od najmanje 700 milijuna eura.

Međutim, stručnjaci se ne slažu. Milan Kovačević, savjetnik za strana ulaganja, kaže za N1 televiziju da nema logike davati nekom profitabilnu kompaniju koja se može financirati iz vlastitih prihoda. "Aerodrom sada ima vrlo dobar uspjeh, samo dva posto imovine je ukupan dug, popravljaju se rezultati i ako je cilj neko finaniciranje zašto se ne obavijesti javnost koliko novca treba i za koju svrhu, da vidimo može li se to osigurati na drugi način", tvrdi Kovačević.

Prošle godine beogradski aerodrom ostvario je rekordne poslovne rezultate treću godinu zaredom. Prema riječima v.d. direktora Saše Vlaisavljevića, prihod kompanije prošle godine neće biti manji od 75 milijuna eura, dok će neto dobit premašiti 25 milijuna eura. Vlaisavljević ove godine očekuje više od pet milijuna putnika u najvećoj srpskoj zračnoj luci, nakon što je kompanija prošle godine uslužila 4,9 milijuna putnika, što predstavlja rast od rast 3,1%. U prvom mjesecu ove godine, Aerodrom Nikola Tesla je uslužio 329.843 putnika, uz rast od 13,5%, što je novi rekord za siječanj, prenosi Wisebroker.  U sindikatu kažu da ih oko koncesije niko nije konzultirao i podsjećaju na 17 posto malih dioničara, građana Srbije, koje je trebalo barem obavijestiti o planovima za beogradski aerodrom. 

 

17 posto

malih dioničara ima udjele u Aerodromu Nikola Tesla

Čije su nekretnine?
"Aerodrom Nikola Tesla nema potrebe za koncesijom, apsolutno nema i ona nije potrebna. O tome postoje i međunarodne studije koje idu u prilog ovakvoj tvrdnji. Imovinsko-pravni odnosi, kada je riječ o nekretninama, koje su pod navodnicima u vlasništvu aerodroma, nisu do kraja riješeni, za dobar dio ne postoje ni uporabna dozvola. Iz svega navedenog nismo sigurni što bi koncesionar i dobio u koncesiju", kaže Dejan Popović iz sindikata Nezavisnost. Prema pisanju eKapije, iskustva iz regije nisu posve povoljna. U koncesiju su otišli aerodromi Zagreb, Skoplje, Priština i Ohrid jer su imali mali broj prilično zastarjelih terminala, ali ni nakon koncesije nisu postali znatno bolji.

Prema analizi koju je hrvatski analitičar Alen Šćuric prošlog ljeta uradio za portal Tango Six, navodi se da Beograd nema slične probleme i da Aerodrom Nikola Tesla treba zadržati, najviše zbog toga što se on vlastitom dobiti može razvijati daleko iznad nužnih modernizacija i širenja kapaciteta, a ostatak novaca može se uložiti u kvalitetan menadžment, daljnje širenje poslovanja i razvoj. Jer Aerodrom Beograd je jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji strateški objekt Srbije, zaključuje Šćuric. 

Komentirajte prvi

New Report

Close