Kada je riječ o bilateralnoj trgovini, dobit i gubici raspoređeni su asimetrično između većeg i manjeg gospodarstva. Čak i u najboljim vremenima bila bi to loša vijest za Veliku Britaniju koje je u potrazi za novim sporazumima s Europskom unijom i ostalima. A ovo nisu najbolja vremena.

Ekonomska teorija nagoviješta da podizanje novih trgovinskih prepreka šteti objema stranama. No, načela ekonomije također nagoviještaju da je vjerojatno da će veće od ta dva gospodarstva snositi manje gubitaka. U slučaju carinske pristojbe, primjerice, manja potražnja u većem gospodarstvu težit će snižavanju cijena robe koje ono uvozi. Nije vjerojatno da će manje gospodarstvo imati dostatan utjecaj na cjelokupnu potražnju za robom koju ono uvozi te samim time i na njene cijene.  Prednost većeg gospodarstva još je veća po pitanju necarinskih prepreka, koje često proizlaze iz razlika u regulativi i normama među zemljama koje trguju.

U većini slučajeva, manja zemlja jednostavno mora prihvatiti pravila veće zemlje. Posljedično, zagovaratelji Brexita nisu u pravu kad tvrde da će Velika Britanija, kao neto uvoznik, biti u snažnoj poziciji u trgovinskim pregovorima s Europskom unijom. Važna je relativna veličina, a ne neto promet od trgovinske djelatnosti. Brojne studije to potvrđuju, sa zaključkom da će Velika Britanija snositi najveći dio troškova Brexita. Ako se Velika Britanija i Europska unija slože o novom trgovinskom odnosu utemeljenom na pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), studije predviđaju da će Velika Britanija izgubiti oko 110 milijardi eura (119 milijardi dolara), dok će Europska unija izgubiti samo oko 50 milijardi eura. 

Veličina je važna
Obzirom da je gospodarstvo Europske unije oko pet puta veće od gospodarstva Velike Britanije, to podrazumijeva da će gubitak za Velika Britanija, kao udio BDP-a, biti oko deset puta veći. Ako se ne postigne nikakav sporazum, pojavit će se jednaki disbalans, ali će troškovi za Veliku Britaniju biti još veći – stvarnost koju britanska premijerka Theresa May odbija priznati, tvrdeći da će Velika Britanija napustiti pregovore koji ne idu u željenom smjeru. Usprkos političkoj retorici u slučaju Velike Britanije "loš dogovor" doista jest bolji od nikakvog.  No, razgovori s Europskom unijom predstavljaju tek početak. Velika Britanija također će trebati ispregovarati sporazume s ostalim partnerima, uključujući dva najveća svjetska gospodarstva: Sjedinjene Američke Države i Kinu.

Odbacivanje spona
Na prvi pogled, čini se da nema ničeg zabrinjavajućeg u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Naposljetku, predsjednik Donald Trump izjavio je da će Velika Britanija biti "prva na redu" za sklapanje trgovinskog sporazuma sa SAD-om. Nadalje, on je pohvalio Brexit, te čak ohrabrio ostale zemlje članice Europske unije da slijede put Velike Britanije u smjeru napuštanja saveza. No, Trump se također zavjetovao da će mu na prvom mjestu biti samo Amerika – "Amerika prva"-  u svim sporazumima koje bude sklapao i u svim postupcima, osobito po pitanju trgovine. Tu se također rađaju sumnje hoće li Trump biti voljan otvoriti tržišta SAD-a u nekolicini područja u kojima je Velika Britanija još uvijek konkurentna, poput zrakoplovstva i automobilske industrije.

Čak i ako on to učini, nije vjerojatno da će to učiniti besplatno. U najmanju ruku, Velika Britanija trebat će se pridržavati normi i propisa važećih u Sjedinjenim Američkim Državama. May zna da, ako želi postići decentan dogovor s Trumpom, mora igrati njegovu igru. Stoga kad je Trump potpisao izvršnu naredbu kojom tijekom idućih 90 dana zabranjuje ulazak u SAD svima iz sedam pretežno muslimanskih zemalja na 90 dana, te o zatvaranju vrata izbjeglicama iz Sirije na neodređeno vrijeme, ona je izbjegla davanje bilo kakvih energičnih izjava. Za razliku od nje, njeni kolege iz Europske unije, svjesni veličine i snage Europske unije kao trgovinskog bloka, nisu bili sputani u osuđivanju tog poteza.

To naglašava izazov koji pobornici Brexita nisu očekivali. Oni su očekivali da će se Brexit odvijati u kontekstu multilateralnog trgovinskog sustava utemeljenog na pravilima. Uslijed trenutno važećih globalnih trgovinskih okvira poput Svjetske trgovinske organizacije, činilo se da čak niti najgori scenarij za Britaniju nije bio toliko loš te da će stoga posljedice napuštanja Europske unije biti zanemarive.   Međutim, svijet se znatno promijenio od tada. Trumpov uspon na vlast potaknut je obećanjima o odbacivanju spona Svjetske trgovinske organizacije – štoviše, spona svih međunarodnih organizacija – te o donošenju unilateralnih odluka utemeljenih na američkim interesima. Neki Trumpovi pristaše drže da su čak i pregovori s Europskom unijom suviše multilateralni, jer oni uključuju 27 zemalja članica.

Sustav nesiguran bez SAD-a
Bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država, međunarodni sustav utemeljen na pravilima bio bi znatno nesigurniji – ponajprije stoga jer bi ostali mogli uskoro slijediti Trumpov primjer, putem odabira bilateralnih sporazuma radije nego multilateralne suradnje. Dok bi svjetski trgovinski sustav postajao manje otvorenim, svi ostali bili bi na gubitku, no ne u jednakoj mjeri. SAD, Kina i EU (pod uvjetom da preživi) prošli bi znatno bolje nego manja gospodarstva, poput Velike Britanije. Vidjet ćemo hoće li si SAD sa svojom gospodarskom moći biti u mogućnosti priuštiti Trumpov protekcionistički pristup. No, čini se jasnim da će Velika Britanija pretrpjeti neke velike troškove tijekom postupka Brexita. Ako više zemalja počne slijediti Trumpov primjer i ako globalni sustav utemeljen na pravilima nastavi s propadanjem, ti troškovi samo će još porasti.

© Project Syndicate, 2017.