U Hrvatskoj postoji softverska tvrtka s tisuću zaposlenih. Postoji tvrtka koja je u deset godina od lokalnog startupa narasla na 200 milijuna dolara prometa prodajući samo softver. Postoji tvrtka koja ima više ureda u inozemstvu od Ministarstva vanjskih poslova. I povrh svega toga to je tvrtka koju su osnovali građani Hrvatske i koja je u hrvatskom vlasništvu.

Ukoliko ste se ikad pitali kako može izgledati budućnost Hrvatske ukoliko država istinski potakne startupe i softversku industriju, ne trebate se pitati više. Eto, može izgledati kao država u kojem postoji ne jedan Infobip, već mnoštvo Infobipova. Najbolje od svega je da je potencijal za mnoštvo Infobipova realan. Infobip je zapravo vrh sante leda. Njega vidite, a mnoštvo njemu sličnih tvrtki ne.

Brzi rast izvoza 
Prema podacima udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), koji se pak temelje na podacima Fine, u 2010. godini izvoz softvera proizvedenog u Hrvatskoj iznosio je 744,2 milijuna kuna. Godinu kasnije popeo se na 989,9 milijuna kuna. U 2012. hrvatski izvoz softvera porastao je na 1,1 milijardu kuna, pa na 1,22 milijarde. U 2014. popeo se na 1,53 milijarde kuna, da bi u 2015. godini skočio na 2,03 milijarde kuna. Ove godine očekuje se da će izvoz softvera iz Hrvatske premašiti pola milijarde eura, a do 2020. godine trebao bi premašiti iznos od milijarde eura.

S takvim pokazateljima proizvodnja softvera na najboljem je putu da postane jedna od glavnih hrvatskih izvoznih grana. Već sada raste tri puta brže od rasta ukupnog robnog izvoza Hrvatske. U 2015. godini su domaći proizvođači softvera povećali prodaju u inozemstvu za 32,7 posto, a ukupan robni izvoz Hrvatske porastao je za 11,6 posto. Također, izvoz softvera 2011. godine činio je 1,4 posto hrvatskog izvoza, a u 2015. godini se udvostručio na 2,8 posto. Drugim riječima, svaki 30-ti euro koji dođe u Hrvatsku izvana rezultat je uspješnog rada hrvatske softverske industrije.

Brzo zapošljavanje
Da se u Hrvatskoj, iako nam još nisu vidljivi, rađa još Infobipova pokazuju podaci o zapošljavanju u hrvatskoj softverskoj industriji. Infobip u inozemstvu ima 500, a u Hrvatskoj preostalih 500 zaposlenih. Hrvatska softverska industrija je prema podacima CISEx-a 2010. godine zapošljavala 8402 radnika. Godinu kasnije taj se broj povećao na 8887 ili za 485 novih radnih mjesta. Godine 2012. otvorena su 822 nova radna mjesta, a broj zaposlenih u industriji povećao se na 9709. U 2013. broj zaposlenih u softverskoj industriji zatim je skočio na 10.453, pa na 11.164, da bi u 2015. godini porastao za čak 1478 radnika na 12.642 zaposlena.

Čekaju se podaci za 2016. godinu, ali trend je očigledan. Hrvatska softverska industrija zapošljava sve brže. U odnosu na ostale industrije, hrvatska softverska industrija zapošljava podjednako radnika kao i domaća energetska industrija, znate ona u kojoj je Ina, a ima i zaposlenih kao petina građevinara. Ukupno, više od jedan posto svih zaposlenih u Hrvatskoj radi u softverskoj industriji. Drugim riječima, svaki 100-ti radnik u ovoj zemlji je softveraš. Da li vam je i dalje neobično što se, naoko, niotkud pojavila hrvatska softverska tvrtka s tisuću zaposlenih.

Upornost se isplati
A kako je nastao Infobip? Pa tri prijatelja su željela dodati nove mogućnosti SMS-u i osnovali su svoj startup. Djeluje kao sumanuta ideja kad znate kakvu su tržišnu snagu prije deset godina imali najveći telekomunikacijski operateri. U to su vrijeme WhatsApp i Viber bili male ribe. Tržištem su suvereno vladali Hrvatski telekom i Vipnet, Deutsche Telekom i Telekom Austria, Tele2, Vodafone, Telefonica i drugi divovi. I što onda reći o sličnim sumanutim idejama koje danas na tržište donose neki novi hrvatski startupi? Nisu dobre? Nemaju potencijala? Infobip je koristan izvor dobre prakse za hrvatske startupe.

Najveća hrvatska softverska tvrtka dokaz je da netko odavde može uspjeti na globalnoj razini. Da se upornost i inovativnost isplati. Infobip nas uči i da se nakon početka u nekom gradskom poslovnom inkubatoru, u ovom slučaju u Puli, pravi biznis gradi tek kada se prestane sanjati o uspjehu na hrvatskom tržištu i krene prodavati u inozemstvo. Infobip nas uči i da pravnu zaštitu treba tražiti u uređenijim državama. Zato je ta tvrtka sjedište globalnih operacija smjestila u Londonu. Ući nas i da se talente može zapošljavati po svijetu, jer se u Hrvatskoj i dalje snažno sprečava njihov uvoz. Uči nas također, da unatoč svim preprekama koje političari postavljaju razvoju hrvatske softverske industrije, ona ih sve može preskočiti. Bravo za Infobip! Bravo za hrvatsku softversku industriju i startupe koji ne odustaju!