Na Kupres u Bosni i Hercegovini 9. i 10. veljače dolazi više od 250 stručnjaka iz područja šumarstva i prerade drva, stižu iz Bruxellesa, Austrije, Finske, Slovačke, te iz svih zemalja jugoistočne Europe, na drugo izdanje konferencije "Forestry Kupres 2017". Konferencija je pod  pokroviteljstvom hrvatskog člana predsjedništva BiH Dragana Čovića i pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Europske teme u na šumi baziranim sektorima predstavit će čelnici Europske udruge državnih šuma EUSTAFOR i Europske udruge pilana EOS. Glavnu temu sektorskog obrazovanja pokrivaju predstavnici austrijskog šumarskog instituta i edukacijskog centra, a o europskim očekivanjima od šumarstva govori hrvatska eurozastupnica Marijana Petir. O skupu koji se temama i izborom sudionika određuje kao dio pristupnog procesa BiH u euroatlantske integracije, ali i o nizu organizacijskih izazova te očekivanjima od konferencije razgovarali smo s Draškom Brnićem, direktorom Hercegbosanskih šuma. 

Govorit će se i o obrazovanju i nedostatku kadrova. To je dio pretpristupnih procesa u BiH?
Obrazovanje nam je zaista veliki problem, jer ljudi i radne snage u BiH nema dovoljno, a obrazovanih kadrova posebice. Mišljenje struke je da se treba snažno integrirati u europske asocijacije i naša tvrtka svojim primjerom to pokazuje, jer smo članovi EU udruge državnih šuma EUSTAFOR. Ovim našim projektom ponovno povezujemo Bosnu i Hercegovinu s Europom, Sarajevo s Bruxellesom, i na Kupreškom polju umrežavamo našu šumarsku struku, europske dužnosnike i cijelu regiju jugoistočne Europe. 

Šumarstvo bi moglo biti jedan od predvodnika u razvoju BiH, ako se integrira i prerada drva i učinci ruralnog razvoja?
Šume su oduvijek bile oslonac narodu, ali i uporište za daljni razvoj i za primjenu novih gospodarskih politika. Drago nam je što je sektor šumarstva i prerade drva jedan od glasnika nove europske orijentacije BiH, što je potvrda da je u ključnim trenucima imao važnu ulogu u državi. Šume u BIH osiguravaju nemjerljive ekološke, ekonomske i socijalne koristi. No, važnost šumarstva još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznata od svih aktera šumarske politike i BiH javnosti. 

Organizacijom konferencije želite preuzeti aktivnu ulogu i integrirati znanstvene i stručne potencijale. 
Šume su dio gospodarstva i trebalo bi ih promatrati intersektorski, a sada nam je osnova europska šumarska strategija iz 2015. Želimo potaknuti raspravu o stanju u sektoru, o donošenju Zakona o šumama koji još nije usvojen. Kroz diskusije želimo stvoriti preporuke koje mogu poslužiti donositeljima odluka za brzo i učinkovito djelovanje na zakondodavnom okviru i predlaganju proeuropskih politika. 

Sektor šumarstva u BIH opterećen nizom problema?
U BiH su sva područja složenija nego u Europi. Postoji potreba pronalaska kompromisa oko stručnih pitanja u šumarstvu, što treba slijediti i potrebu dijaloga među entitetima. Struka međusobno korektno surađuje, ali imamo potrebu definiranja minimalnih zajedničkih principa gospodarenja šumskim resursima na razini BiH. Tu je i pitanje plasmana naših proizvoda i poticanja daljnje prerade drva u BiH. Moramo izgraditi kvalitetan lanac dodane vrijednosti u koji će se uključiti uspješni i profitabilni drvoprerađivači. Veseli nas kada se iz našeg drva proizvodi pelet, namještaj ili parket. Sve je potrebno ugraditi u zajedničku šumarsku politiku države. 

Stabilna i odgovorna tvrtka

Kako danas posluje ŠGD Hercegbosanske šume?
Naše poduzeće odgovorno ispunjava šumarsku i javnu misiju. Na čelu sam uspješnog kolektiva od 500-ak zaposlenih koji si stalno postavlja zahtjevne i društveno opravdane ciljeve. Zadovoljavamo niz standarda, vodimo računa o bioraznolikosti i zaštiti okoliša, lovstvu i životinjskom fondu, a ponosno ističemo da smo osigurali FSC certifikat koji potvrđuje našu kvalitetu na svjetskoj razini.