U siječnju prošle godine rubalj je potonuo na rekordno nisku razinu prema dolaru od samo 85 rubalja za dolar jer je rusko gospodarstvo pritisnula kombinacija oštrog pada cijena nafte i zapadnih sankcija. 

Otada je rubalj ojačao oko 40 posto jer su se cijene nafte u međuvremenu stabilizirale, a počeli su se nazirati i prvi znaci oporavka ruskog gospodarstva. 

Na to su se nadovezale i nade službene Moskve o uspostavljanju boljih veza sa Zapadom nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. 

Iako bi se na prvi pogled ponovo osnažen rubalj mogao činiti pozitivnim za ruske vlasti, u ministarstvu financija zaključili su da to baš i nije najbolja vijest, strahujući da bi jaka domaća valuta mogla naškoditi novoprobuđenoj konkurentnosti ruskog gospodarstva.

Stoga su umjesto potpore domaćoj valuti sredinom prošlog tjedna objavili da će viškovima prihoda od prodaje nafte kupovati devize. Viškovi su proizišli iz činjenice da je ruski proračun baziran na pretpostavljenoj cijeni nafte od 40 dolara za barel a ona je danas nekih 15 dolara viša.

Službeno je objašnjenje da time žele stvoriti rezerve koje će im pomoći da amortiziraju utjecaj oscilacija cijena na naftnim tržištima na rusko gospodarstvo, budući da rubalj nerijetko jača i slabi u tandemu sa cijenom 'crnog' zlata.

Iako u središnjoj banci ističu da im cilj nije ograničenje plutajućeg tečaja rublja, ekonomisti zastupaju drugačije mišljenje.

"Povratak središnje banke na devizno tržište bio bi važan psihološki faktor i signaliziralo bi snažnu spremnost države da zadrži tečaj rublja na niskoj razini", ističu u bilješci analitičari Alfa Banka.

Iako bi odredba trebala stupiti na snagu tek u veljači, već je utjecala na tržišta.

Tako je rubalj pred kraj prošlog tjedna ponovo oslabio prema dolaru, kliznuvši na razinu od 60 rubalja za dolar, krećući se suprotno trendu cijena nafte, napominju u AFP-u.