Na svjetskim valutnim tržištima dolar je oslabio i prošloga tjedna, već četvrtoga zaredom, jer ulagači nisu sigurni kako će politike novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa utjecati na valutu.

Tečaj eura prema dolaru ostao je prošloga tjedna gotovo nepromijenjen, na 1,0695 dolara, no većinu tjedna proveo je iznad razine od 1,07 dolara.

U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena je dolara prošloga tjedna porasla za 0,4 posto, na 115,10 jena.

No, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna oko 0,5 posto, na otprilike 100,40 bodova.

Od 3. siječnja, kada je dolarova vrijednost prema košarici valuta dosegnula najvišu razinu u 14 godina, američka je valuta izgubila na vrijednosti oko 4 posto.

Posljedica je to sumnji ulagača u to kako će najavljene politike predsjednika Trumpa utjecati na dolar.

Od 8. studenoga, kada je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima, dolar je jačao na krilima optimizma ulagača da će smanjenje poreza te povećanje fiskalne i potrošnje na infrastrukturu, koje je Trump najavljivao u izbornoj kampanji, dodatno potaknuti gospodarstvo, ali i rast inflacije.

Zbog toga se, pak, očekuje da će američka središnja banka ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa u idućem razdoblju, što bi trebalo podržavati uspon dolara.

No, dolar je posljednjih tjedana izgubio na zamahu, među ostalim zbog toga što je Trump kazao da jaki dolar šteti američkim kompanijama. Naime, zbog toga njihovi proizvodi na inozemnim tržištima gube na cjenovnoj konkurentnosti.

Uz to, dolar je pod pritiskom rasta zabrinutosti u vezi protekcionističkih mjera koje Trump planira. Protekcionizam bi, upozoravaju analitičari, mogao dovesti do trgovinskih ratova, a to nije dobro za financijska tržišta.

Zbog toga su se ulagači okrenuli kupovinama valuta koje smatraju sigurnijim utočištima, poput švicarskog franka.

Dolar je prošloga tjedna oslabio i prema britanskoj funti, koja jača zahvaljujući tome što je put izlaska Britanije iz Europske unije sve jasniji. Prošloga je tjedna nejasnoću u vezi toga razjasnio i britanski Vrhovni sud presudivši da premijerka Theresa May mora dobiti odobrenje parlamenta prije nego počne proces izlaska zemlje iz EU.