Kako bi se postavila scena, prvo slijedi pregled globalnih gospodarskih tema koje bi mogle prevladavati u 2017.
Globalizacija je u drugom planu: Ekonomisti očekuju da će svjetska trgovina rasti sporije od globalne proizvodnje treću godinu zaredom. Ponovno oživljavanje gospodarskog nacionalizma u nekim dijelovima svijeta znači da će se pravila Svjetske trgovinske organizacije staviti na kušnju. Najveći svjetski bilateralni trgovački put (SAD-Kina) vjerojatno će se naći pod pritiskom. U nedostatku Transpacifičkog trgovinskog sporazuma (TPP) i sklapanjem Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP), taj bi se trend mogao dugoročnije nastaviti.
Monetarna politika SAD-a se normalizira: Federalne rezerve nastavit će stezati monetarnu politiku. Štoviše, moguće je da se Fed stegne i brže nego se trenutno predlaže, ovisno o tempu, veličini i provedbi fiskalnih planova nove uprave. S druge strane, gospodarstva koja se oslanjaju na dolar za financiranje naći će se pod pritiskom.
Politika uzrokuje neizvjesnost i pokreće gospodarstvo: U Eurozoni će se možda održati šest izbora. U U Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i potencijalno Italiji i Grčkoj (sveukupno predstavljaju više od 70 % BDP-a Eurozone) vjerojatno će se održati parlamentarni izbori te bi se u njima mogle dogoditi promjene u normalnom političkom ciklusu. U Španjolskoj će se vjerojatno održati referendum o budućnosti Katalonije.
„Na međunarodnoj ćemo sceni pomno pratiti odnose SAD-a i Rusije, što bi moglo imati utjecaj na Istočnu Europu, Bliski istok i potencijalno istočnu Aziju, kao i na iranski nuklearni sporazum“, kaže Barret Kupelian, viši ekonomist PwC-a, kaže.
Ovo su četiri detaljna predviđanja globalnog tima ekonomista društva PwC.
SAD će pokrenuti rast u skupini G7
Očekuju da će SAD rasti za oko 2% – najbrže u skupini G7 – na krilima stvaranja brojnih radnih mjesta i potrošnje kućanstava. Ugodno bi iznenađenje moglo biti ako nova vlast smanji poreze i provede planove za poticanje potrošnje na infrastrukturu. Analiza predviđa da će SAD u glavnom scenariju pridonijeti rastu skupine G7 s oko 70 %, bez obzira što čini polovinu BDP-a skupine G7 u apsolutnom iznosu.
Zaposlenost u jezgri Eurozone bit će na najvišoj razini ikada, ali će periferne članice stvoriti više radnih mjesta
Očekuju da će 'periferna' gospodarstva rasti brže od 'jezgre' četvrtu godinu zaredom. Očekuje se da će rast irskog BDP-a predvoditi perifernu skupinu, povećavajući se za više od 3 % godišnje, dok će Francuska i Nizozemska predvoditi jezgru, rastući stopom od 1,5 %. Na području radne snage, očekuje se da će zaposlenost u jezgri biti na najvišoj razini ikada s oko 97 milijuna zaposlenih. No, to će nadmašiti periferna skupina, koja će stvoriti oko 100.000 više radnih mjesta nego jezgra.
Indonezija će postati 16. svjetsko gospodarstvo vrijedno bilijun dolara
Azija će ostati najbrže rastuća regija svijeta, ali će se naglasak prebaciti s Kine na Indiju i Indoneziju. Mislimo da je Indonezija ove godine na putu da se pridruži elitnom gospodarskom klubu vrijednom bilijun dolara. Za usporedbu, predviđamo da će kineski rast ostati na oko 6 %. Indijski doprinos rastu svjetskog BDP-a mogao bi dosegnuti gotovo 17 % ove godine (vidi Sliku 1.). Rast Kine možda se usporava, ali ako uspije rasti stopom od 6,5 % godišnje, dodat će gospodarstvo veličine „Turske“ globalnoj proizvodnji. Mislimo da će Brazil i Rusija ponovno početi rasti za 0,5 % i 1 % godišnje, uz pomoć rasta, iako malenog, cijenama roba.
Rast stanovništva vršit će pritisak na zaljevske države (Zaljevsko vijeće za suradnju – GCC) da reformiraju javne financije
U 2017. godini, predviđa se da će Saudijska Arabija u smislu radno sposobnog stanovništva narasti za dva „Islanda“. Druge države GCC-a također očekuju snažan rast radne snage od oko 2 %. Izazov pred gospodarstvima GCC-a je stvaranje mogućnosti zapošljavanja uz provođenje reforme javnih financija. U tim gospodarstvima, uslijed pada cijena nafte u posljednjih nekoliko godina došlo je do pogoršanja stanja državnih financija, npr. od državnog proračunskog viška 2013. godine do očekivanog neto javnog duga od 10 % BDP-a do kraja ove godine. Diverzifikacijom gospodarstva prema privatnom sektoru smanjit će se teret državnih financija te će se stvarati nova radna mjesta za rastuću radnu snagu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu