Najviša tijela HDZ-a Vladi su dala punu potporu za otkup dionica Ine, a kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, slažu se i da je prodaja 25 posto (minus 1 dionica) HEP-a najprimjereniji način financiranja "vraćanja Ine".
Na tom tragu bile su ovih dana i izjave iz vrha Mosta, s tim da Božo Petrov i njegovi suradnici ne propuštaju naglasiti da to ipak nije i jedina opcija. Sve u svemu, ni na jedno od bitnijih pitanja u vezi s tim odgovori se još ni približno ne naziru. Ali se množe upitnici i potencijalni klipovi koji će sigurno dodatno zakomplicirati stvari, a u konačnici moguće dovesti u pitanje, djelomično ili potpuno, i sam plan Vlade. Most i dalje ustrajava na tome da se ubuduće slučajevi poput Ine preveniraju i intervencijom u Ustav, dok Plenković to vidi kao političku inicijativu "simboličnog karaktera". U Ustavu, kaže, i sad postoji zaštita hrvatskih prirodnih bogatstava.
Novi šef SDP-a je, pak, politički lukrativnim ocijenio prigrliti i gurati ideju o referendumu oko prodaje dijela HEP-a jasno poručujući da je ta stranka protiv. Na parlamentarnoj sceni premijer tako za IPO HEP-a trenutno ima nedvosmislenu podršku samo od HNS-a i Ivana Vrdoljaka koji zapravo time brani sebe. No, i on pritom ima zadršku prema drugom dijelu plana, da se novac od prodaje iskoristi za reotkup dionica Ine. Da ne bi bilo dosadno, navodno i HDZ-ova Ivana Maletić samo polovično podržava Vladin plan, ali za razliku od Vrdoljaka ona zadršku nema prema kupnji Ine već prema prodaji dijela HEP-a.
Hoće li u priči o HEP-u, po uzoru na HAC i monetizaciju cestarskih dugova, stvari dodatno zakoplicirati i jače aktiviranje "civilnog sektora", tek će se vidjeti, no naznake takve inicijative već postoje. Uza sve, ne bi trebalo iznenaditi da se i premijerova rezolutna izjava da se u slučaju Ine "neće javno objaviti odluka Arbitražnog suda jer je taj proces bio tajan i to je još uvijek" iskoristi za daljnja problematiziranja Vladina modela otkupa. To prije što je njegova financijska konstrukcija i dalje veoma klimava. Premijer je, tvrdi, siguran da bi utržak od javne ponude 25 posto HEP-a bio dovoljan za otkup Molova udjela u Ini, ali zasad to ne može potkrijepiti konkretnijim procjenama.
Vrijednosno važna pitanja poput pravno-formalnog statusa hidroelektrana tj. hidrotehničkih objekata, ili pak (ne)izdvajanja visokonaponske mreže još nemaju prave odgovore. Osim toga, prema analizi dugotrajne imovine HEP-a (građevinskih objekata te opreme i postrojenja), još prije nekoliko godina prosječna je otpisanost bila na razini 64 posto, s tim da je kod građevinskih objekata bila i bliže 70 posto. To iziskuje velika ulaganja i ne pogoduje trenutnom vrednovanju. A zasad nema naznaka ima li, odnosno kakve adute Vlada ima prema Molu u pogledu "rušenja" cijene njegova udjela u Ini.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U glavi Martine Dalic 25% HEP-a vrijedi 10x vise od bilo koje valuacije. Zato ove tekstove i policitcke najave ne treba shvacati ozbiljno, jer se, kako znamo – radi o neozbiljnim ljudima.
Ne radi se o 25% HEP-a nego o 18% jer će FHB dobiti gratis 7% ili se varam?
Idem sad čitat Sprdex. Tamo ima ozbiljnijih tekstova.
Uključite se u raspravu