Direktor njemačke službe za sigurnost zračnog prometa Klaus-Dieter Scheurle to više uopće ne smatra bezopasnim. Njegova služba pažljivo prati prodaju bespilotnih letjelica u ovoj zemlji i već raspolaže podacima kako je uoči ovog Božića prodano čak 100 tisuća komada. Utoliko je lako moguće da će već ove nedjelje mnogi htjeti "malo isprobati" svoj poklon – makar i mnogi od onih koji već posjeduju takvu letjelicu ne znaju da za njih postoje i pravila.

Ta pravila se prije svega odnose na područje u blizini aerodroma: "Po sadašnjem pravilu, letjelicama na daljinsko upravljanje nije dozvoljen let u pristupnom i odletnom području zračnih luka i to 1,5 kilometara od ograde aerodroma", objašnjava Scheurle za Deutsche Welle. "Ali je i posve očito da mnogi od tih samozvanih 'pilota' ne znaju to pravilo – ili ih jednostavno nije briga za njega."

Već ove godine je zabilježen masovni porast takvih "interferencija" na zračnim koridorima: prošle, 2015. je zabilježeno 15 "bliskih susreta", ove godine ih je bilo 63. A što će biti s još 100 tisuća novih letjelica u zraku?

I u drugim zemljama Europe imaju sličnih problema, a bilo je i konkretnih sudara u zraku. U Velikoj Britaniji se ovog travnja putnički avion sudario sa – po svemu sudeći – takvom letjelicom dok je slijetao na londonsku zračnu luku Heathrow, a tamo je i u kolovozu jedan putnički zrakoplov u posljednji trenutak uspio izbjeći sudar s takvom letjelicom dok je slijetao na zračnu luku na jugozapadu zemlje.

Problem jest i što je cijena takvih letjelica sve niža. Može ih se naći već i za tridesetak eura i makar su obično posve nepodesni za let na otvorenom – takvi maleni modeli se jedva mogu upravljati ako je imalo vjetra – čak i oni su izuzetno opasni ako "pogode" neki bitni dio putničkog zrakoplova. A sve ukazuje na to da će – i mnogo većih od naizgled bezopasnih – do godine 2020. biti oko milijun takvih letjelica na nebu nad Njemačkom.

"To nije nikakav sitni prekršaj", upozorava direktor njemačke kontrole letenja. "Tko god prihvati mogućnost sudara s putničkim zrakoplovom, može biti sudski gonjen i osuđen. Drugim riječima, tu je potrebno nešto doista i učiniti."

U Njemačkoj se nešto doista i čini: trenutno, takvim letjelicama na daljinsko upravljanje je zabranjen let iznad ljudskog mnoštva, bolnica, područja pogođenog nekom katastrofom, vojnim objektima, elektranama i zatvorima. Takvim letjelicama nije dozvoljen let izvan vidokruga "pilota", a zabranjeno mu je upravljati letjelicom i ako je pod utjecajem nekog opijata. Povrh toga, sve se više redaju i građanske tužbe: policija sve češće mora intervenirati ako netko stekne dojam da se netko, takvom letjelicom, upliće u njegovu privatnost i kamerom "viri" u njegovu kupaonicu ili spavaću sobu.

Vlada Njemačke već radi na nacrtu zakona koji će, barem one teže letjelice s većim dometom, obvezati da nose svojevrsnu registracijsku oznaku preko koje će moći biti utvrđen vlasnik i odgovorna osoba za tu letjelicu. Početkom prosinca se i Europsko vijeće složilo oko prijedloga propisa koji će onda, po prvi puta na razini čitave Europske unije, određivati pravila za sigurnost zračnog prostora nad Europom.

Po tom europskom prijedlogu, Europski ured za sigurnost zračnog prometa (EASA) će moći određivati pravila za sve letjelice teže od 150 grama (u trgovinama ih ima koje su teže i od 5 kilograma), makar je to više zbirka smjernica prema kojima bi se onda mogli pisati zakoni i propisi.

Direktor njemačke kontrole leta smatra kako bi se moglo učiniti mnogo više i traži da i vlasnici moraju imati određenu "vozačku dozvolu" za takve letjelice. Već ako je masa letjelice veća od 250 grama – a tu onda spada većina modela koji su trenutno na tržištu – traži da vlasnik mora imati "dokaz o poznavanju pravila". Za doista velike modele traži da onaj tko njima upravlja mora posjedovati pravu pilotsku dozvolu.