Zašto smo zemlja u kojoj za razliku od razvijenih država mali broj građana živi u unajmljenim stanovima? U skandinavskim zemljama mladi se nakon studija ili škole sele u povoljne stanove za najam.

Kod nas mladi koji nemaju primanja s kojima mogu podići kredit ili bogate roditelje koji će im kupiti stan još ne mogu očekivati pomoć države kad je riječ o socijalnim stanovima za najam. Stanovi u vlasništvu države zauzeti su pa je građanima putem javnih natječaja dosad ponuđeno samo oko 200 stanova.

Večernji list pitao je Ministarstvo graditeljstva namjeravaju li graditi socijalne i stanove za najam, a odgovorili su nam da je u izgradnji i pripremi 18 zgrada s 1032 stana u Fažani, Splitu, Malom Lošinju, Metkoviću, Umagu, Koprivnici, Dubrovniku, Rijeci i Varaždinu, no za najam planiraju ponuditi tek manji broj POS-ovih stanova u Splitu.

Ministar Lovro Kuščević u Gospiću je nedavno podijelio ključeve za 30 POS-ovih stanova, lokalna samouprava poklonila im je zemljište i odrekla se dijela komunalnih naknada, pa pozivaju i druge lokalne zajednice na sličnu suradnju.

Što je stanje u nekoj zemlji lošije, veći je postotak stanova i kuća u privatnom vlasništvu, a mizeran onih koji žive u unajmljenim stanovima. U nas je, prema posljednjem popisu stanovništva, 89% stanova i kuća u privatnom vlasništvu, ispred nas su samo Rumunjska i Litva, no ti su stanovi uglavnom u vlasništvu starijih.

Samo 10% naših građana živi u unajmljenim stanovima, a u Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Luksemburgu i Austriji više od četvrtine građana, u Švicarskoj čak više od 50%.

U Ministarstvu graditeljstva nadaju se da će se mladi odlučiti i na kupnju sufinanciranog rabljenog stana/kuće i u manjim sredinama u kojima na tržištu nema novih stanova.

Cijeli članak pročitajte ovdje.