Nj.E. Daniel Maksymiuk, veleposlanik Kanade u RH istaknuo je: „Potencijal za suradnju Hrvatske i Kanade u energetici je zaista velik. Kanadske kompanije mogu biti ulagači u energetski sektor u Hrvatskoj, dobavljači hrvatskim partnerima, a Kanada je poželjno tržište za hrvatske kompanije. Razvijanje gospodarske suradnje naših zemalja prioritet je našeg veleposlanstva. Veseli nas i potpora Predsjednice RH i Vlade RH u našim nastojanjima. Hrvatska je što se tiče energetike, na dobrom putu da ispuni ciljeve vezane uz obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša, a razmjena iskustava naših zemalja svakako može pomoći u daljnjem razvoju na ovom području.“

John Gašparac, predsjednik Uprave PwC Hrvatska je istaknuo: „Hrvatska i Kanada su oduvijek bile prijateljske zemlje i imamo izvrstan dijalog. Ideja ove konferencije je promovirati inicijative PwC-a u Hrvatskoj, kao što je primjerice inicijativa Tri mora. Cilj PwC-a u Hrvatskoj je graditi povjerenje i rješavati važne probleme kako lokalno, tako i globalno. Ovaj projekt ima specifičan fokus na energiju, prijevoz i općenito gospodarski razvoj. Europa treba smanjiti ovisnost o ruskom energetskom sektoru, a u budućnosti trebamo voditi brigu o neovisnosti tržišta jugoistočne Europe, što se odnosi prije svega na Jadransko-jonski plinovod te LNG terminal. Kanada je izuzetno učinkovita u energetskom sektoru i naš je cilj jačati veze zemalja Europske unije i Kanade, što je velika prilika i za Hrvatsku u kojoj energetski sektor ima ogroman potencijal.“

Dejan Ljuština, član Uprave i partner za usluge poslovnog savjetovanja u PwC Hrvatska i Slovenija te voditelj usluga sektoru telekomunikacija i energetike u regiji jugoistočne Europe, u svojoj uvodnoj prezentaciji istaknuo je da je transformacija energetskog sektora realnost te da je pitanje samo kada će se i koliko snažno manifestirati. Kao glavne trendove koji utječu na buduća kretanja u energetici naveo je demografske migracije i društvene promjene, urbanizaciju, svjesnost o štetnosti CO2 te tehnološke inovacije poput „drilling & completions“ tehnologija,  digitalizacije naftnih polja, korištenja „big data“,  obnovljivih izvora energije kao i distribuirane proizvodnje i skladištenja.

„Tržište se snažno mijenja, usporen je rast za potražnjom nafte, dok je na razvijenim tržištima čak i negativan.  Naftne i plinske kompanije do sada su se transformirale polako, djelujući primarno reaktivno. Takva spora prilagodba utjecala je na vrijednost kompanija te su sada prisiljene na drastične troškovne optimizacije. Međunarodne naftne kompanije prilagođavaju se novom okruženju kroz nekoliko poslovnih modela odnosno fokusom na aktivnosti u kojima ostvaruju izvrsnost, postepenom transformacijom na čistu proizvodnju ili zadržavanje poslovnog modela do kraja komercijalne isplativosti. U Hrvatskoj se moramo orijentirati na nova ulaganja u nove operativne modele, nove tehnologije, a kompanije moraju voditi računa o optimizaciji troškova, krajnjim korisnicima i novim uslugama.“ – naglasio je Dejan Ljuština.

O iskustvima Kanade, koja je četvrti najveći proizvođač nafte i peti najveći proizvođač plina na svijetu te mogućnostima partnerstva s Hrvatskom u energetici, na okruglom stolu koji je moderirala Vesna Trnokop Tanta, voditeljica usluga javnom sektoru u PwC-u Hrvatska, govorili su Mate Rebić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, Marko Jurčić, savjetnik Predsjednice RH za gospodarstvo, Allan Fogwill, predsjednik uprave Canadian Energy Research Institute, Bill Whitelaw, predsjednik uprave JuneWarren – Nickle's Energy Group te Mario Krpan, direktor Midstream Oil and Gas, vlada provincije Alberte.

Vesna Trnokop Tanta je istaknula kako Kanada ima izuzetno dobre primjere kada govorimo o energetici, što se tiče pametnog usklađivanja tradicionalnih izvora nafte i plina, ali i obnovljivih izvora energije. Kanadska iskustva su Hrvatskoj jako dobar primjer, a posebno vezano uz komunikaciju energetskog sektora i javnosti.

Marko Jurčić, savjetnik Predsjednice RH za gospodarstvo naglasio je kako je s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović bio u posjetu Kanadi, te kako postoji jasan interes i kanadskih i hrvatskih tvrtki za suradnjom, što se posebno odnosi na tvrtke u energetskom sektoru.

Mate Rebić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, govorio je o nužnosti nove energetske strategije, a uključit će brojne stručnjake iz svih područja, uz brigu o usklađenosti s europskim direktivama. Naglasio je kako je LNG projekt definitivno ključan strateški projekt Vlade RH te kako se na njemu radi svakodnevno. Dodatno je izrazio i zadovoljstvo zbog interesa tvrtke Vermilion Energy za ulaganje u Hrvatsku te da Hrvatska upravo takve investitore treba i želi u energetskom sektoru.

Allan Fogwill, predsjednik Uprave Canadian Energy Research Institute: „Tržište plina u Kanadi doživjelo je velike promjene. Kanada je bila veliki dobavljač plina SAD-u, a sada SAD ima domaću proizvodnju. LNG je jako važan za Kanadu jer trebamo nova tržišta za prirodni plin koji imamo. Tržišta za izvoz prirodnog plina se smanjuju, postoji velika potreba da Kanada diverzificira svoj pristup izvozu i zemljama u koje izvozi. Danas imamo četiri LNG terminala u fazi odobrenja na istočnoj obali Kanade, stoga postoji velika vjerojatnost da će i istočna obala Kanade biti pokrivena LNG terminalima za izvoz plina u Europu.“

Bill Whitelaw, predsjednik Uprave June Warren-Nickle's Energy Group: „Kanada je treća svjetska sila po naftnim rezervama, s oko 800 tisuća bušotina. Što se tiče prilika za suradnju Hrvatske i Kanade, možemo puno učiti jedni od drugih. Možemo učiti od vas kako se nositi s gustoćom populacije. Mnoge stvari koje radimo u Kanadi mogu pomoći Hrvatskoj kada govorimo o energetici, kao što je energetska učinkovitost bušotina, smanjenje emisija CO2, digitalizacija naftnih polja i slično. Vidimo veliki potencijal suradnje s europskim zemljama, na području istraživanja i inovacija u energetici.“

Mario Krpan, iz Vlade provincije Alberte govorio je o velikoj razgranatosti mreže plinovoda i naftovoda u Kanadi kao i tehnologijama i inovacijama koje imaju za cilj zaštitu okoliša te energetsku učinkovitost. Istaknuo je kako je fokus vlade provincije Alberte na izvoz na tržišta Azije i Pacifika. Smatra da Hrvatska i Kanada mogu surađivati na mnogim područjima, kao što su istraživanja u sigurnosti plinovoda, implementacija novih tehnologija te je pozvao hrvatske kompanije u Albertu kako bi na primjerima uvidjele potencijale suradnje.