Državno odvjetništvo nedavno je objavilo da je Hrvatska uspjela dobiti veliki arbitražni spor koji je protiv nje pokrenuo belgijski investitor van Riet. Spor pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu zbog zemljišta koje je za projekt u turizmu taj investitor kupio u Hrvatskoj bio je vrijedan 32 milijuna eura. No, pitanje je hoće li se započeti uspjeh i nastaviti, a odgovor bi trebao biti poznat već idući tjedan kada se očekuje objava odluke u slučaju Gavrilović.
Još veći test tek slijedi, budući da pored postupaka koje su protiv hrvatske države pokrenule ili najavile pokrenuti banke zbog slučaja "švicarac", veliki val tužbi očekuje se i u sektoru energetike. Izuzev dobro znanih sporova s mađarskim Molom, u energetskom sektoru zaštitu svog ulaganja pokrenuo je nizozemski ulagač Amlyn Holding pred ICSID-om pokreće tražeći obeštećenje zbog blokiranja njihovog ulaganja u gradnju termoelektrane na drvnu biomasu u Koprivničkom Ivancu. Kako bi se pružilo bolju logističku pomoć državi u tim sporovima, prema Vladi pokrenuta je inicijativa iz više institucija i od stručnjaka koji su sudjelovali u arbitražnim postupcima, a kojom se traži osnivanje posebnog ureda za arbitražne sporove.
Među onima koji se zauzimaju za takvu stratešku pripremu je i Ana Stanič, odvjetnica iz Londona koja je bila angažirana u timu međunarodnih savjetnika upravo na sporu van Riet. "Takve urede pri ministarstvima financija ili gospodarstva imaju mnoge europske zemlje koje takvim timom poboljšavaju prikupljanje argumenata za obranu države u sporovima", kaže Ana Stanič. Kao posebno dobar primjer izdvaja Slovačku, čije se državno odvjetništvo zahvaljujući radu takvog tima čak službeno i hvali kako Slovačka nikad nije izgubila arbitražne postupke i po tom osnovu još nisu platili odvjetničke troškove. U slučaju Hrvatske, problem je što se u međunarodnim postupcima angažira međunarodne odvjetničke kuće, u pravilu po najnižoj cijeni ponuđenoj na natječaju.
198 milijuna
eura Hrvatska bi mogla izgubiti u sporu s Georgom Gavrilovićem
Međutim, tim odvjetničkim kućama nedostaju stručnjaci s iskustvom na lokalnoj razini koji bi im olakšali dostupnost potrebne dokumentacije i komunikaciju na terenu, to više jer im nedostaju i pravni stručnjaci koji poznaju hrvatski jezik, a sve to pridonositi izostanku kvalitetnog predočavanja argumenata države u arbitražnim postupcima. Ana Stanič ilustrira to i svojim angažmanom u slučaju van Riet, koji je trajao dvije godine, a tijekom kojih je ona, budući da ima hrvatsko-slovenske korijene i govori hrvatski jezik, obilazila lokalne urede i prikupljala dokumentaciju o prostornom uređenju lokacije za koju je belgijski investitor tužio Hrvatsku zbog navodnog dovođenja u zabludu da je na lokaciji koju je kupio moguća gradnja turističkih objekata.
Po iskustvu Ane Stanič, u hrvatskim institucijama, od Državnog odvjetništva do nadležnih ministarstava, ima kvalitetnih stručnih ljudi koji mogu obaviti posao, a koje bi samo trebalo okupiti na jednom mjestu. Za državu to ne bi predstavljalo dodatan financijski trošak, jer bi se radilo o desetak zaposlenika koje bi se s postojećih radnih mjesta u državnim institucijama transferiralo u Ured za arbitraže, koji može biti osnovan pri nekome od ministarstava. No, korist takvog ustroja može joj se višestruko vratiti jer bi se ojačalo pozicije obrane u postupcima i osiguralo značajne proračunske uštede.
"Prema sada dostupnim podacima Hrvatskoj bi pokrenuti postupci, njih 13 u različitim fazama, mogli donijeti gubitak u visini jedne petine državnog proračuna", ističe Ana Stanič. Samo spor Amlyn "težak" je 85 milijuna eura, slučaj koji je pred ICSID-om pokrenula nizozemska kompanija B3 Croatian Courier Coöperatief "težak je 53 milijuna eura, dok se u sporu koji vodi Georg Gavrilović i tvrtka Gavrilović traži obeštećenje od 198 milijuna eura. No, osim ovih slučajeva, najavljuje se i traženje zaštite još niza milijunskih ulaganja u "zelenoj energiji", te u poljoprivredi. Jačim nastupom, preporučuje Ana Stanič, Hrvatska bi uspjela dobiti i konzistentnost u obrani koja će joj bitno ojačati pozicije i u daljnjim eventualnim arbitražnim sporovima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu