Pregovori Ministarstva prometa i Svjetske banke o financijskom paketu teškom 1,8 milijardi eura za rješavanje financijskih problema u cestarskom sektoru su u samom finišu, i Ugovor bi mogao biti potpisan u prvom tromjesečju sljedeće godine, saznaje Jutarnji list.
Iako konačni dogovor još nije postignut, glavne konture su poznate. One uključuju sljedeće: povećanje cestarine za 5 posto na autocestama kojima upravlja HAC, uvođenje sezonskih cestarina, ponovno spajanje tvrtke za održavanje i naplatu cestarine HAC ONC-a s HAC-om, ARZ ostaje samostalna tvrtka, uvođenje automatizirane naplate cestarine, objedinjavanje javne nabave u sektoru održavanja i dugoročno planiranje investicija u Hrvatskim cestama.
Kako saznaje list, cestarina bi od 1. siječnja bila povećana za pet posto za 1. i 2. kategoriju, ali samo na autocestama kojima upravlja HAC. Naime, analizom je uočeno kako je cestarina po kilometru na autocesti Rijeka -Zagreb veća nego li na HAC-ovim autocestama, a vlasnik tvrtki koje upravljaju tim autocestama je isti. Stoga bi se ovim povećanjem izjednačio iznos cestarine po kilometru, a prihod HAC-a bi se povećao za oko 80 milijuna kuna. U tom slučaju, cestarina od Zagreba do Splita iznosila bi umjesto sadašnjih 174, 183 kune, a do Lipovca umjesto 184, 193 kune.
Sezonske cestarine vrijedile bi u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna na svim pravcima pod upravljanjem HAC-a i ARZ-a, i iznosile bi 10 posto više nego u ostatku godine.
Aranžmanom sa Svjetskom bankom rješavat će se unutarnje ustrojstvo Hrvatskih cesta. Jedna od važnijih promjena je prijedlog da se sva gradnja u domeni Hrvatskih cesta ubuduće financira iz državnog proračuna, a ne iz proračuna HC-a.
Cijeli ovaj paket još mora odobriti Europska komisija, nakon čega ga može potpisati i Vlada.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.moraju i uhljebi dobiti povišicu, drumski razbojnici su bili kamilica za ove
@bugs
ajmo izračunati koliko bi trebala iznositi prosječna godišnja vinjeta da bi HAC i ARZ ostvarili prihode od vinjeta na razini sadašnjih 300 mil eur koliko dobiju od naplate cestarine.
Da bi imalo smisla uvođenje vinjeta, prihod od vinjeta mora biti viši od prihoda od cestarina. Dakle pretpostavit ćemo da bi vinjete samo sa naplatom motociklima i osobnim automobilima pokrile čitav sadašnji prihod od cestarine dok bi prihod od naplate kamiona i autobusa bio onaj “višak” zbog kojeg bi nam se isplatilo uvesti vinjete.
Trenutno imamo oko 1,5 mil registriranih osobnih vozila u HR i nešto sitno motocikala (oko 100.000). Zagrebački prsten vjerojatno ne bi kupovao godišnje vinjete jer su im autoceste (obilaznica) ionako besplatne. Zagorje i Međimurje niti nemaju državnih autocesta, kao ni Istra i Podravina tako da ni oni ne bi kupovali godišnje vinjete (barem ne u nekom većem broju). Dakle trećina Hrvatske (i to ona bogatija) niti ne koristi autoceste (državnog koncesionara). Tu se vidi problem centralizirane države.
Dakle oko 750.000 vozila bi ponekad trebalo vinjetu. Od toga broja godišnja bi se isplatila recimo nekim 250.000. Neka još 20.000 Slovenaca i Srba kupi godišnju ispada da bi ona trebala koštati oko 1.000 eur da bi godišnje vinjete pokrile prihode od cestarine. Naravno, ako prihvatimo da je prihod od godišnjih vinjeta recimo trećina prihoda od svih vinjeta (tjednih, mjesečnih) onda bi cijena godišnje mogla iznositi oko 300 eur. Što je totalno nerealno.
Da rezimiramo: od turista ne možemo dosta dobiti jer su naše najturističkije regije Istra i Kvarner koje gotovo da nemaju autocesta državnog koncesionara. Turisti koji dođu u Dalmaciju ionako plaćaju najmanje 30 eur (Zadar) do 50 eur (Split) za kartu u dva smjera. Samim tim da bi od tih turista nešto ušićarili tjedna vinjeta mora biti barem 30 eur. Što bi po “slovenskom cjeniku” davalo 220 eur za godišnju vinjetu. To bi rijetki u hrvatskoj bili voljni platiti. A kada bi se reklo da svi moraju pri registraciji platiti godišnju vinjetu od 750 kuna onda bi smo turistima pojeftinili ceste a našim ljudima ih poskupili – da ne kažem koji bi se bunt digao oko toga. Dakle vinjete su propast.
Zašto vinjete funkcioniraju u Sloveniji – jer je puno veća gustoća stanovništva na udaljenosti 5km od autoceste (njima autocesta skoro prolazi kroz Novo Mesto a nama je na cca 20 km od Zadra, ništa bolje nisu smješteni ni Split i Šibenik) da ne govorimo o stilu života, ima ljudi što im stanuju u Krškom a svakodnevno se voze na posao na Bled. Imamo li mi ikoga tko svakodnevno ide iz Gospića u Zagreb? Puno im nosi i Luka Koper. Rijeka je jedno na 20% kontejnerskog kapaciteta Luke Koper dok bi trebala (za našu dužinu autocesta) biti duplo veća od Kopra. Njima dnevne migracije idu putem autoceste npr. Trebnje-NovoMesto ili Grosuplje-Ljubljana. Nama su dnevne migracije okomite na autocestu ili je ne koriste npr. Trogir-Split, Vodice-Šibenik, Benkovac-Zadar.
Treba li išta više reći?
haha toliko o vinjetama.. počela su poskupljenja.. hoće možda nešto i pojeftiniti? I te pred izborne kampanje bi trebalo zakonom nekim ograničiti.. recimo ako se ne provede 30 posto obečanog u prvoj godini vlada mora odstupiti..
ARZ je ZG – Rijeka, a HAC je od Bosiljeva prema Pločama? Moja relacija je ZG-Ka, i po tome bi iznos plaćanja trebao ostati isti???
Uključite se u raspravu