Zapošljavanje u drvnoj industriji i obrtu je realan i pragmatičan dio sadržaja ukupnih institucionalnih  mjera i aktivnosti kojima će se ubuduće nastojati zaustaviti proces depopulacije Gorskog kotara. Privatni poduzetnici u proizvodnji i obrtu nositelji su razvoja. Prvo, potreban je skok u kvaliteti upravljanja jednim brojem aktivnih velikih i malih proizvodnih poduzeća koja još nisu ostvarila punu globalnu konkurentnost i rentabilnost poslovanja koja omogućuje investiranje u rast i razvoj.

Drugo, gospodarske institucije regionalne uprave i države poticat će aktivne i nove poduzetničke poduhvate unaprjeđenjem postojeće proizvodne infrastrukture.   Između popisa 1991. i 2011. godine broj stanovnika Gorskog kotara je smanjen za više od 20%. Potvrda je to, da većina poduzetih institucionalnih mjera i aktivnosti nije učinkovito zaustavila već ranije prisutan proces depopulacije. Demografska kretanja imaju predugo negativan predznak.

Zato svatko razuman i dobronamjeran podržava razvoj svih grana industrije u Gorskom kotaru i Hrvatskoj. Pitanje je to koje danas ozbiljno zabrinjava i unosi nemir među poduzetnike i gotovo 2000 zaposlenika poduzeća te grane industrije. Točnije, koja je svrha neproduktivih administrativnih rasprava oko statusa "strateške grane" kada je drvna industrija Gorskog kotara u realnom životu davno prije osvojila taj status. Slično kao marka kvalitete "slavonski hrast", u međunarodnoj trgovini drvom priznati hrvatski brand koji nije u Hrvatskoj ozvaničen i registriran! Drvna industrija (s oko 80%) dominirajuća je industrija u Gorskom kotaru. Slično, ali nešto manji je udio te industrije u mnogim ruralnim krajevima kontinentalne Hrvatske. A to je ključno za zapošljavanje. 

Gorani vješti u preradi drva  
Dugoročnost potražnje tržišta široke potrošnje opreme za stanovanje i uređenja interijera javnih prostora nije sporna. Svjetska međunarodna trgovina namještajem i proizvodima prerade drva broji se stotinama milijardi eura. Drvoprerađivačka industrija Hrvatske proizvodi za dvije miljarde eura, a izvoz nam je 1,2 milijarde eura.   U globalnoj tržišnoj ekonomiji znanje i vještine su odlučujući činitelj konkurentnosti industrijskih poduzeća. Gorani ne oskudijevaju vještinama u preradi drva, ali nedostaju upravljačke vještine što se educiranjem može podići na višu razinu. Od Čabra, preko Broda na Kupi, Vrbovskog, Ravne Gore, Delnica, Mrkoplja, Lokava, Fužina do Klane. Gorani su sudjelovali u prvoj i drugoj industrijskoj revoluciji. Koristili su strojeve pokretane energijom vode, zatim na parni pogon, do električne energije (prva elektrana Zeleni Vir). Posljednjih 20 godina u praksi i planovima privatizirane industrije i obrta Gorskog kotara je informatička revolucija, primjena IT-a i automatizacija tehnoloških procesa.

Posebno u finalnoj preradi drva koja je sve manje tradicionalna i konzervativna. Koliko je složena problematika demografskih kretanja u Gorskom kotaru, slično je složena problematika industrijske proizvodnje finalnih proizvoda od drva. Nema sumnje da postoji uzročna veza između deindustrijalizacije i depopulacije teritorija. Potrebno je podsjetiti da je u procesu pretvorbe vlasništva u Gorskom kotaru gotovo 900 kvalificiranih djelatnika izgubilo radno mjesto. Drvna industrija je u to vrijeme izgubila povjerenje stanovnika. Među Goranima je kružila "priča" da se od šumarstva i drvne industrije više ne može živjeti. Međutim, nema razloga za pesimizam.

Nije mali broj domaćih i inozemnih privatnih poduzetnika koji su poslije pretvorbe vlasništva sustavno i uspješno krenuli u unaprjeđenje vlastite proizvodnje i poslovanja. Oni izvještavaju o nedostatku kako stručnog upravljačkog kadra, tako i kvalificiranih za pojedine poslove specijaliziranih djelatnika.  U sektoru primarne (pilanske) prerade drva Gorskog kotara, na kraju 2016. godine većina poduzeća je konkurentna, a dokaz je njihov izvoz. U tom sektoru imamo vrlo uspješnih i hvalevrijednih poduzeća. Među kojima posebno mjesto ima treća po veličini bukova pilana u Europi, u koju je posljednjih godina investirano oko 30 milijuna eura. 

Procvat stolarskog obrta
U sektoru industrije namještaja imamo nekoliko poduzeća koja su globalno konkurentna i vrlo uspješno izvoze svoje proizvode na tržište EU. U sektoru namještaja imamo nekoliko poduzeća koja su manje konkurentna i koja posluju na granici rentabiliteta, a zna se i zašto. Naslijedili smo 1991. godine nekonkurentna i nerentabilna proizvodna poduzeća, kao i praksu upravljanja koja nije primjerena globalnoj tržišnoj ekonomiji.

Stolarski obrt u neovisnoj Hrvatskoj doživljava obnovu, ali rezultati još nisu prema očekivanjima. Osjeća se nedostatak kvalificiranih djelatnika. Zna se, obrt je u svijetu, između ostalog, pored novih zapošljavanja važan inkubator razvoja industrijske proizvodnje.Mikro, malo i srednje poduzetništvo razvija se u Gorskom kotaru spontano, što znači usporeno. Dobro rješenje je njihovo udruživanje u lokalne mini drvne klastere. U vrijeme pretvorbe vlasništva nije bilo učinkovitog programa zbrinjavanja blizu 900 djelatnika koji su ostali bez posla, propuštena je prilika da dio kvalificiranih djelatnika ostane u drvnoj struci. 

Korištenje poticaja
Neposredno u proizvodnoj operativi većine ruralnih naselja Gorskog kotara osjeća se potreba za većom aktivnošću regionalne uprave, regionalne razvojne agencije, a neizravno i aktivnosti strukovne udruge, županijske HGK, DKH, fakulteta i sindikata. Mali i srednji poduzetnici imaju potrebu logističke potpore u dobivanju EU sredstava, glede materijalnih usluga, usluga međunarodnog marketinga, istraživanja i razvoja proizvoda (dizajn) i procesa, izvoza, prodaje i distribucije proizvoda, brendiranja proizvoda i promocije  i učinkovite strukovne edukacije. Ima poticaja od strane Hrvatske i EU koje mali poduzenici rijetko koriste.

U Gorskom Kotaru osjeća se potreba za osnivanjem jednog središta, potporne institucije čija bi uloga bila unaprjeđenje rada poduzeća, posebno uvođenje novih poduzetnika u posao. U Zakonu o unaprjeđenju poduzetničke inrastrukture predviđeno je osnivanje PPI-a – Poduzetničke Potporne institucije čija bi specijalizacija bila drvna industrija. Alternativa je organizacija LDK-a – lokalnog drvnog klastera. Tako bi se otklonili infrastrukturni nedostaci. Također, potrebno je podržati prijedloge da se usavrši izrada industrijske strategije pojedinih županija.