U trenutku u kojem je Donald Trump neočekivano dobio mandat američkog predsjednika, ostaje otvoreno pitanje hoće li on vladati sukladno s radikalnim populizmom koji je predstavio u svojoj kampanji ili će usvojiti pragmatični, centristički pristup. Ako Trump bude vladao sukladno s kampanjom zbog koje je izabran, možemo očekivati tržišno zastrašivanje u Sjedinjenim Američkim Državama i diljem svijeta, kao i potencijalnu znatnu ekonomsku štetu.

No, postoje opravdani razlozi za očekivanja da će vladati na vrlo drukčiji način. Radikalni populistički Trump poništio bi Transpacifičko partnerstvo (TPP), opozvao Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) te nametnuo visoke pristojbe na uvoz iz Kine. Također bi sagradio zid na granici Meksika i SAD-a; deportirao bi milijune ilegalnih radnika; ograničio H1B vize kvalificiranim radnicima neophodnima u tehnološkom sektoru; te u potpunosti opozvao Zakon o zaštiti pacijenata i dostupnoj zdravstvenoj skrbi (Obamacare) čime bi milijuni ljudi ostali bez zdravstvenog osiguranja. Sve u svemu, radikalni Trump znatno bio povećao američki proračunski deficit.

Znatno bi smanjio porez na dobit za korporacije i imućne pojedince. I dok bi proširio poreznu osnovicu, povisio porez na udio u dobiti te potaknuo kompanije da vrate dobit stečenu u inozemstvu u domovinu, njegov plan ne bi bio prihodovno neutralan. On bi povisio potrošnju vojnog i javnog sektora na područjima poput infrastrukture, a njegovi porezni rezovi za bogate smanjili bi vladine prihode za 9 bilijuna američkih dolara tijekom jednog desetljeća.  

Radikalni Trump također bi drastično promijenio sadašnji pristup u monetarnoj politici – ponajprije smjenom Janet Yellen, predsjednice američkih Federalnih rezervi, nekim monetarističkim "jastrebom" te zatim popunjavanjem, trenutnih i budućih, slobodnih radnih mjesta u Upravnom odboru Feda na sličan način.  Također, on bi poništio sve što bi mogao vezano uz financijske reforme poznate pod nazivom Dodd-Frank iz 2010.; razorio bi Ured za financijsku zaštitu potrošača; smanjio subvencije alternativnim izvorima energije i okolišnu regulativu; te srezao svu ostalu regulativu koja navodno šteti velikom biznisu.

Taktički populizam
Naposljetku, vanjska politika radikalnog Trumpa destabilizirala bi američka savezništva te eskalirala tenzije sa suparnicima. Njegovo protekcionističko stajalište moglo bi potaknuti trgovinski rat na globalnoj razini, a njegovo inzistiranje da saveznici plaćaju vlastitu obranu moglo bi dovesti do opasnosti od proliferacije nuklearnog oružja, dok bi istovremeno umanjilo američko vodstvo na svjetskoj pozornici. No, zapravo je izglednije da će se Trump prikloniti pragmatičnim, centrističkim politikama. Ponajprije, Trump je biznismen koji obožava umjetnost sklapanja poslova te je on stoga po definiciji više pragmatičar nego zadrti ideolog. Njegov izbor da se predstavi kao populist bio je taktički i ne odražava nužno njegova duboko ukorijenjena uvjerenja.

Kad stupi na dužnost predsjednika SAD-a, Trump će simbolično udovoljiti svojim pristašama, i vratiti se na tradicionalnu ekonomiju ponude, trickle-down gospodarsku politiku koju su republikanci favorizirali desetljećima. Trumpov kandidat za potpredsjednika, Mike Pence, političar je republikanskog establišmenta i ekonomski savjetnici u njegovoj kampanji bili su imućni biznismeni, financijaši, poduzetnici nekretnina te pristaše ekonomije ponude.  Tradicionalni republikanci i poslovni vođe koje će Trump vjerojatno postaviti tada će oblikovati njegovu politiku. Izvršni ogranak pridržava se postupka donošenja odluka čime relevatni odjeli i agencije procjenjuju rizike i prednosti određenih scenarija te zatim predstavlja predsjedniku ograničeni meni političkih opcija na izbor. Obzirom na Trumpovo neiskustvo, on će biti uvelike ovisan o svojim savjetnicima, poput bivših predsjednika Ronalda Reagana i Georgea W. Busha.

Ugađanje radnicima
Također, Kongres, s kojim će Trump morati surađivati kako bi izglasao bilo koji zakon, usmjerit će ga prema centru. Predsjednik Zastupničkog doma Kongresa Paul Ryan i republikansko vodstvo u Senatu više od Trumpa naginju mainstream republikanskim stajalištima vezano uz trgovinu, migraciju i proračunski deficit. U međuvremenu, demokratska manjina u Senatu bit će u mogućnosti opstruirati bilo koje radikalne reforme koje Trump predloži, osobito ako one zahvaćaju treći kolosijek američke politike: socijalno osiguranje i Medicare. Trumpa će također kontrolirati američki politički sustav diobe vlasti, relativno neovisne vladine agencije poput Feda te slobodni i pošteni mediji.

No samo tržište bit će Trumpovo najveće ograničenje. Ako pokuša provođenje radikalnih populističkih politika, reakcija će biti brza i tegobna: cijene dionica će potonuti, vrijednost dolara će pasti, ulagači će pribjeći američkim državnim obveznicama, cijene zlata će porasti i tako dalje. Međutim, ako Trump izmiješa benignije populističke politike s mainstream i pro-biznis politikama, neće biti suočen sa štetnim posljedicama na tržištu. Sad kad je pobijedio na izborima, ima malo razloga da odabere populizam umjesto sigurnosti. Posljedice pragmatičnog Trumpovog predsjedničkog mandata bile bi daleko limitiranije nego prema radikalnom scenariju.

Ponajprije, on bi ipak odbacio Transpacifičko partnerstvo (TPP); ali to bi bila učinila i Hillary Clinton. On je tvrdio da će opozvati Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), no izglednije je da će ga pokušati izmijeniti kako bi ugodio američkim manualnim radnicima.  Čak i kad bi pragmatični Trump želio ograničiti uvoz iz Kine, njegove bi opcije bile ograničene nedavno donesenom odlukom Svjetske trgovinske organizacije protiv "ciljanog dampinga" pristojbi na kinesku robu. 

Udar na tehnološki sektor
Trump će vjerojatno sagraditi svoj zid na meksičko-američkoj granici, iako danas pristiže manje imigranata. Vjerojatno će vršiti pritisak samo na ilegalne imigrante koji počine nasilne zločine. U međuvremenu, još uvijek bi mogao ograničiti vize za visoko kvalificirane radnike, što će negativno utjecati na dinamiku tehnološkog sektora.  Pragmatični Trump ipak bi doveo do fiskalnih deficita, iako manjih nego prema radikalnom scenariju. Ako, primjerice, bude slijedio predloženi porezni plan kongresnih republikanaca, državni prihodi bili bi umanjeni za samo 2 bilijuna američkih dolara tijekom jednog desetljeća. 

© Project Syndicate, 2016.