Za stavljanje u pogon vjetroelektrane u BiH čak 176 različitih dozvola i potvrda

Autor: Sergej Novosel Vučković , 09. studeni 2016. u 22:00
Povoljni vjetrovi pušu u Hercegovini/FOTOLIA

Lokalne vlasti vide korist od interesa za vjetroturbine, pa su, uz dvije ugovorene, još 4 koncesije na pomolu, ali se na realizaciju predugo čeka.

Tomislavgrad i njegova okolica izgleda postaju plodno tlo za "rast" vjetrenjača za proizvodnju energije iz vjetra. Kako piše bh-izdanje Večernjeg lista, citirajući načelnika općine Ivana Vukadina, uskoro će profunkcionirati prve dvije od šest vjetroelektrana, za koliko je dosad izdano koncesija za gradnju. Mesihovina je jedna, u nju ulaže Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EP HZ HB) i njemački Siemens, ukupno oko 78 milijuna eura.

Druga je F.L. Wind, za koju se očekuje odabir proizvođača. Mesihovina, oko koje se još proljetos govorilo da će se početi graditi u proljeće 2017., je prva takva elektrana na obnovljiv izvor energije vjetra u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još raniji podaci govorili su da će Mesihovina raditi od 2013. godine, što se, eto, nije obistinilo… Da oko Duvna pušu povoljni vjetrovi pokazuje i interes za novim elektranama. Četiri su koncesionara, ne navodeći o kome je riječ, u postupku ishođenja svih nužnih dozvola, a da su u tome i te kako uporni govori načelnik Vukadin, koji objašnjava da je put do stavljanja u pogon vjetroturbina doista zahtjevan. "Onaj koji želi izgraditi, odnosno staviti u funkciju jednu takvu elektranu, mora izvaditi čak 176 različitih dozvola i potvrda sa svih razina vlasti", tvrdi Ivan Vukadin, otkrivajući time i preveliku birokratiziranost državnog aparata.

"Šuma papira"
Osim "šume" papira potrebnih za realizaciju pogona, u BiH kažu da imaju i teškoća s kapacitetima električne energije u sustavu, pa je zapravo i upitno kada će sve proraditi, neovisno o početku i dovršetku izgradnje. "Postojeći elektrodistribucijski sustav ne može primiti svu energiju koju bi proizvelo budućih šest vjetroelektrana i zato već gradimo i nove dalekovode", reče tomislavgradski načelnik Vukadin, koji podsjeća i da je Vlada Federacije BiH odredila koliko se struje iz obnovljivih izvora energije uopće može otkupiti.  U strategiju razvoja BiH i razvoja energetskoga sektora Federacije BiH uklapaju se te vjetroelektrane, uz još šest termoelektrana, 14 hidroelektrana,  i 25 mini hidroelektrana, a sve "teško" ukupno pet milijardi eura. Za uspostavu i integraciju vjetroelektrana u sustav trebat će "pojačanje" u smislu novih i obnove postojećih dalekovoda, te novi objekti za regulacijske kapacitete, pišu iz EP HZ HB-a.

 

50,6megavata

snaga je iz turbina Mesihovine

Prioritetni projekt
"Mesihovina je dio naših planova još od 2006, a dio je i naših projekata uvrštenih u prioritetne projekte BiH", pišu iz EP HZ HB-a, zadovoljni što projekt ide nakon puno čekanja. Vjetroelektrana Mesihovina mogla bi opskrbljivati oko 33.000 domaćinstava, zahvaljujući predviđenoj godišnjoj proizvodnji od oko 165.000 gigavatsati.  Sastojat će se od 22 vjetroturbine, vjetrenjače, proizvođača Siemensa, svake snage 2,3 megavata, ukupno 50,6 megavata. Elektraši poručuju da se zbog toga planira i gradnja transformatorske stanice Gornji Brišnik, s priključkom na postojeći dalekovod Tomislavgrad – Posušje. Snaga vjetroelektrana morat će se rasporediti "prema udjelu instaliranih kapaciteta entiteta u ukupnoj snazi elektrosustava BiH" koji je za FBiH do 230, a za Republiku Srpsku do 120 megavata.

Patentirana Siemensova tehnologija

U svijetu 15.000 agregata
Siemens je diljem svijeta instalirao već više od 15.000 vjetroagregata proizvedenih patentiranom tehnologijom IntegralBlade, što podrazumijeva izradu lopatica u jednom komadu od epoksidne smole pojačane staklenim vlaknima (fiberglass), dok vanjski dizajn predstavlja najmoderniju aerodinamiku vjetroturbina, naglašavaju u kompaniji, o čemu je Poslovni dnevnik pisao ovoga travnja, kada je Siemens Hrvatska potpisao ugovor s EP HZ HB-om iz Mostara o isporuci 22 agregata za Mesihovinu.

Komentirajte prvi

New Report

Close