Prošlog je mjeseca srpski premijer Aleksandar Vučić najavio kako će Srbija krajem 2017. imati više kilometara autocesta od Hrvatske koja, znamo dobro, s 1325 km takvih prometnica, više od 300 na milijun stanovnika, ima 4. najgušću mrežu u EU.

Srbija je, sa 709 kilometara, 100 na milijun ljudi, na začelju, a da se s njega udalji pobrinut će se Kinezi, s kojima je Vlada Srbije tijekom vikenda u latvijskom glavnom gradu Rigi, na Summitu 16+1 ugovorila velike projekte. Srbija je, naime, prenose Novosti i Politika, na summitu srednje i istočne Europe i Kine potpisala šest ugovora i sporazuma s Kinom, "teških" 734 milijuna eura, za brzu željezničku prugu Beograd-Budimpešta (dionica Beograd-Stara Pazova, vrijednost 319 milijuna eura), izgradnju cestovne obilaznice oko Beograda, Surčin-Obrenovac u vrijednosti od 207 milijuna eura i dio izgradnje tzv. Koridora 11.

Povijesne usporedba
Tvrtke CRBC i CCCC već rade na nekim kapitalnim infrastrukturnim zahvatima, a radit će i na dijelu novih kilometara autocesta. Premijer Vučić je i ovaj put prštao od povijesnih usporedbi: "Želimo da u narednom razdoblju u Srbiji bude izgrađeno 'dvostruko više' kilometara nego tijekom 35 godina vladavine Josipa Broza Tita u Jugoslaviji. Za nas je prioretno da s CRBC-om uskoro dogovorimo dionicu Požega-Preljina, od 31 kilometra. OVih se dana otvara dionica Ljig-Preljina (40,4 km), pa treći dio dionice Lajkovac-Ljig. Kinezi su zainteresirani i za dio autoceste Požega–Boljar, što je granica sa Crnom Gorom", ustvrdio je Vučić.

Cestovno osvajanje srpskog prostora Kinezima donosi i velik gospodarski potencijal širenja i na Jadran i Crno more, sa Srbijom kao ishodištem, a Vučić im je na neki način dao i prednost kao budućem partneru, rekavši da "je najteži dio gradnje autocesta u Srbiji upravo 107-kilometarska dionica Požega-Boljar, koju se nikome ne isplati graditi.". Cijena te trase procjenuje se na 1,8 do 2 milijarde eura, pa je moguće da Srbija pruži ruku suradnje Crnoj Gori o koncesiji za cijelu autocestu Beograd-Bar, kako bi zajednički mogle financirati ostvarenje toga puta. Kinezima su Srbi očito dobro "sjeli", jer, konstatirao je za Politiku savjetnik za strana ulaganja Milan Kovačević,

"Srbija je pionir u sporazumu istočne Europe s Kinom. Umnožava dosadašnje poslove i koristi kreditne mogućnosti NR Kine." Samo u posljednje vrijeme je ugovoren posao s velikim igračem Huaweijem koji će sa 150 milijuna eura modernizirati telekomunikacijsku infrastrukturu, gradnja luke na Dunavu kod Pančeva za 900 milijuna. Lani je Ikarbus dogovarao proizvodnju elektrobuseva za Kinu, kineske tvrtke ljetos su se zanimale za otkup sve srpske pšenice kroz 10-20 godina…

Veliki potezi
"Bilo  bi dobro kad bismo s Kinom imali još vše poslova, svakako je dobro da su se aktivirali, žele se smejstiti na europskom prostoru pa povlače velike poteze", govore srpski analitičari, poručujući da bi se trebao što prije uspostaviti i bezvizni režim između Kine i Srbije kako bi turisti mogli početi dolaziti, pogotovo u banje, koje treba hitno obnoviti. Na sastanku u Rigi je potvrđeno da su Kinezi zainteresirani vidjeti i što s rudnikom u Bor, što je, prema Vučićevoj ocjeni, jedna od ključnih stvari. Kinezi su nedavno spasili i Željezaru Smederevo.

"Naši narodi se poštuju"

Vučić Keqiangu: Bez vas ne bismo uspjeli
"Bez vaše podrške ne bismo uspjeli prebroditi teškoće", zahvalio je srpski premijer Aleksandar Vučić u Rigi na podršci kineskih premijera i predsjednika Li Keqianga i Xi Jinpinga. S kineskim kolegom i predstavnicima nekih kompanija razgovaralo se i o Petrokemiji, s tim da je Vučić pozvao Keqianga u ponovni posjet svojoj zemlji., prvi je put on u Beogradu bio u prosincu 2014. godine. Li Keqiang mu je uzvratio toplom gestom. "Naši narodi uvijek su se međusobno poštovali i mi smo vrlo sretni zbog vašega gospodarskog napretka".