Ministarstvo financija tako predlaže novi zakon o porezu na promet nekretninama prema kojem bi s početkom iduće godine stopa tog poreza bila smanjena s 5 na 4 posto, ali više ne bi bilo oslobođenja od plaćanja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje.

Naime, oni koji svoje stambeno pitanje rješavaju kupnjom prve i to stare nekretnine sada mogu biti oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretninama, dok oni koji kupuju prvu i to novu nekretninu ne mogu biti oslobođeni plaćanja PDV-a. Kako bi se izbjegla daljnja neopravdana diskriminacija, ukida se oslobođenje, što se kompenzira manjom stopom poreza na promet nekretnina, objašnjavaju iz Ministarstva.

Procjenjuju da se tim smanjenjem stope neće smanjiti prihodi lokalnih jedinica, jer će se to nadomjestiti prihodom od onih koji su do sada bili oslobođeni plaćanja temeljem kupnje prve nekretnine za rješavanje stambenog pitanja.

Upućuju, također, i na izmjene u lokalnim porezima i u raspodjeli prihoda od poreza na nekretnine, koji će ubuduće u cijelosti biti prihod općina i gradova. 

Ministarstvo dodatno uređuje i pitanje oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine pri unosu u kapital trgovačka društva, s ciljem poticanja gospodarskog napretka.

Kao najvažniju novinu ističu i potpuno rasterećenje građana od obveze prijave prometa nekretninama. Naime, sada obvezu prijave nadležnoj ispostavi Porezne uprave imaju sami građani, a te isprave dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela. Kako bi se ubuduće porezne obveznike rasteretilo nepotrebnih administrativnih opterećenja promet nekretnina smatrat će se prijavljenim dostavom isprava od navedenih tijela, a iznimno bi i obvezu prijave i dalje imao stjecatelj nekretnine.

Po procjenama Ministarstva, ukidanjem oslobođenja od plaćanja poreza za prvu nekretninu, a uz predviđenu stopu od 4 posto, očekuje se dodatni prihod od oko 115 milijuna kuna, dok se zbog sniženje stope s 5 na 4 posto može očekivati gubitak prihoda od oko 126 milijuna kuna godišnje.

S druge strane lokalne jedinice mogu od početka 2017. očekivati povećanje prihoda s osnova poreza na promet nekretnina za 20 posto, jer će on u cijelosti biti prihod tih jedinica. Sada se prihod od tog poreza dijeli između lokalnih jedinica (80 posto) i države (20 posto), pa u Ministarstvu procjenjuju da će u prvoj godini državni proračun ostati bez 172 milijuna kuna, što bi ubuduće trebao biti prihod županija.

Lokalni porezi – preraspodjela prihoda i uvođenje poreza na nekretnine

U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, Ministarstvo financija novim zakonom o lokalnim porezima predlaže smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto. 

Novina je vezana i uz plaćanje poreza na cestovna motorna vozila. Taj se porez sada plaća jednom godišnje temeljem rješenja nadležnog poreznog tijela, dok bi se ubuduće plaćao prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled i to temeljem rješenja lokalnih jedinica. Time će se lokalnim jedinicama osigurati stopostotni prihod od tog poreza, budući je njegovo plaćanje preduvjet za registraciju motornog vozila, obrazlažu iz Ministarstva financija, koje u tom dijelu uvodi i novu kategoriju za oporezivanje – četverocikl.

Novim zakonom o lokalnim porezima od iduće bi se godine ukinuo porez na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike.

"Budući se ovim zakonom uvodi obveza plaćanja poreza na nekretnine, stupanjem na snagu istih prestaju važiti odredbe o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje jedne nekretnine s dvije vrste imovinskih poreza“, ističu iz Ministarstva financija, podsjećajući kako je uvođenje poreza na nekretnine jedna od mjera Nacionalnog programa reformi 2016.

"Porez na nekretnine transformacija je komunalne naknade u porezno davanje. Međutim, osim komunalne naknade porezom će se zamijenit i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente. Riječ je o davanjima na nekretninu, koja se danas naplaćuju kroz tri različita upravna postupka. Dakle, cilj je kroz jedan postupak obuhvatiti tri različita davanja koja se danas plaćaju na nekretninu", naglašavaju iz resora financija.

Novina je i da u izračun poreza, uz postojeće koeficijente komunalne naknade, ulaze i dva nova koeficijenta – dob (godina izgradnje) i stanje građevine, a sve s ciljem da se izračun poreza približi izračunu prema vrijednosti.

Radi nadopune evidencija s ta dva dodatna koeficijenta, porez na nekretnine se uvodi s 1. siječnja 2018. godine.

"Visina poreza na nekretnine u većini slučajeva neće mijenjati u odnosu na visinu ukupnih davanja koja se danas plaćaju na tu istu nekretninu, naprotiv ona će se korigirati te time postati pravednija kroz dodatna dva nova koeficijenta (stanje i dob). Time će se pojedinim poreznim obveznicima visina davanja smanjiti ukoliko je predmet oporezivanja starija nekretnina", obrazlažu uz ostalo iz Ministarstva financija.

Porezna zastara – jedinstveni rok od šest godina

Ministarstvo financija predlaže i novi opći porezni zakon u kojem su najvažnije promjene vezane uz institut porezne zastare pri čemu bi se propisao jedinstveni rok porezne zastare od šest godina. 

Novim se odredbama tako ukida relativna zastara s obzirom da trenutno važeće odredbe reguliraju rok zastare od tri godine te apsolutne zastare od šest godina.

"Glavni razlog ukidanja relativne zastare, i s time povezano pitanje prekida zastare, su učestale poteškoće u utvrđivanju radnji kojima se prekidala zastara što je u konačnosti dovodilo do neujednačene prakse u postupanju i pravne nesigurnosti", obrazlaže se u prijedlogu. 

Novine vezane uz poreznu zastaru su i propisivanje da su na nastup zastare po službenoj dužnosti dužna paziti prvostupanjska porezna tijela do donošenja i dostave poreznog rješenja, kao i drugostupanjska tijela do donošenja i dostave rješenja o žalbi. 

Po novome, porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija. 

Novi zakon donosi i niz novina vezano za porezne akte i njihovu dostavu, poslovne knjige i evidencije poreznih obveznika, porezni nadzor, poreznu tajnu, ovršni postupak itd. 

Tako bi se primjerice propisalo da porezno tijelo, kada duguje poreznom obvezniku povrat preplaćenog poreza, najprije vraća kamate, zatim glavni dug.

Uz ostalo bi se propisalo i da porezno tijelo neće provoditi ovrhu pljenidbom na pokretninama, odnosno podnositi prijedlog za ovrhu na nekretninama ako je iznos poreznog duga manji 1.000 kuna. Predlaže se i ubrzanje postupka prodaje pokretnina u ovršnom postupku koje provodi porezno tijelo pa bi se smatralo da je prva javna prodaja održana bez obzira koliko se kupaca javilo (važeča je odredba da se moraju javiti najmanje dva kupca). 

Prema novom zakonu, lista poreznih dužnika, koja se sada objavljuje četiri puta godišnje, ubuduće bi se objavljivala jedanput godišnje – 31. listopada. 

Brisanje pojma "mali obveznik fiskalizacije"

Ministarstvo financija predložilo je i izmjene Zakona o fiskalizaciji kojim bi se brisao pojam "mali obveznik fiskalizacije". 

Prema važećim odredbama, mali obveznik fiskalizacije je fizička osoba kojoj se dohodak i porez na dohodak od samostalne djelatnosti utvđuje u paušalnom iznosu i oni u Poreznoj upravi ovjeravaju posebnu knjigu računa iz koje izdaju račune, a nisu bili obvezni račune izdavati putem elektroničkog naplatnog uređaja. 

No, predloženim bi izmjenama i ti porezni obveznici od 1. srpnja 2017. morali izdavati račune putem elektoničkih naplatnih uređaja.

Izmjenama bi se ukinulo i oslobođenje od fiskalizacije za prodaju karata ili žetona u putničkom prometu, osim za lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama lokalnih jedinica te prodaja karata u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu. Ministarstvo obrazlaže kako se na to odlučilo temeljem zahtjeva Udruženja cestovnog putničkog prometa HGK koje je upozorilo da je, nakon uvođenja fiskalizacije, posebnim propisom omogućena prodaja karata i u prijevoznim sredstvima te je na taj način otvoren prostor prodaji karata izvan kontrole fiskalizacije. U praksi je uočeno da pojedini prijevoznici zloupotrebljavaju nepostojanje obveze fiskalizacije izdavanja računa te neistinito prikazuju broj prodanih karata, što omogućuje utaju prihoda i time manja porezna davanja, objašnjavaju iz Ministarstva. I za tu je izmjenu predviđa razdoblje prilagodbe odnosno početak primjene od 1. srpnja 2017. 

Predložen je i potpuno novi zakon o upravnim pristojbama, a koji predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogući da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Naime, prema važećem zakonu upravne pristojbe do iznosa od 100 kuna plaćaju se putem državnim pristojbi, dok je izravno na propisani račun moguće uplatiti samo upravne pristojbe koje iznose više od 100 kuna. Po novome, državni biljezi i dalje bi ostali kao mogućnost plaćanja upravnih pristojbi, ali bi se propisala mogućnost plaćanja i elektroničkim putem putem sustava e-Pristojbe nakon njegove uspostave. 

Uz te zakonske prijedloge, Porezna uprava je na svojim internet stranicama objavila i prijedloge novog zakona o Poreznoj upravi, o administrativnoj suradnji u području poreza, kao i izmjene Zakona o poreznom savjetništvu. Prošli je tjedan, pak, putem internet stranica e-savjetovanje Ministarstvo financija započelo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o tezama i prethodnoj procjeni učinaka izmjena zakona o carinskoj službi, o trošarinama te o posebnom porezu na motorna vozila.