Rast Europske unije pomogao je koprivničkom kraju jer su gospodarstvenici pronašli svoju nišu i proširili tržište

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 03. studeni 2016. u 22:01
Panel o Decentralizaciji i razvojnu uloga lokalnih zajednica/Dalibor Urukalović/PIXSELL

Deset godina koje smo proveli u tranziciji, u sklopu kojih su se svi pomaci nabolje odgađali, poruka je s panel aiz Koprivnice.

U sklopu Poslovnog uzleta grada Koprivnice održana je i panel diskusija na temu Decentralizacija i razvojna uloga lokalnih zajednica, na kojoj je rečeno da je s razdobljem tranzicije gotovo te da nastupa krajnje vrijeme za provođenje promjena. Riječ za koju se u raspravi o županijama i decentralizaciji treba uhvatiti zapravo je efikasnost, složili su se panelisti. U prvom redu, županije bi trebale preuzeti dio posla državnih institucija što će uvelike ubrzati različite procese bez znatnog povećanja troškova, smatra Željko Kolar, župan Krapinsko – zagorske županije.

"Treba krenuti od onih svakodnevnih problema, naročito kad govorimo o malom i srednjem poduzetništva. Uzmite pravosuđe, gruntovnice ili predstečajne procese koji traju deset godina – sve su to zastoji nastali zbog činjenice što se centralna vlast ne želi odreći dijela moći. Bitno bismo bili efikasniji da ne moramo svako toliko na sastanak i dogovor u Zagreb, jer time gubimo i vrijeme koje smo mogli uložiti u rješavanje lokalnih problema koje upravo mi najbolje poznajem", kaže Kolar. Naglašava i da je samostalnost u donošenju odluka jedna je od najvećih prednosti koje bi decentralizacija donijela, a koja bi omogućila i saniranje crnog tržišta kada bi se državni inspektorati spustili na županijsku razinu. Problem su i nekretnine u državnom vlasništvu na području županija koje bi se mogle iskoristiti u turističke ili ine svrhe, a do njih se ne može, smatra Darko Koren župan Koprivničko – križevačke županije.

 

Kolar

Bitno bismo bili efikasniji da ne moramo svako toliko na sastanak i dogovor u Zagreb, jer time gubimo i vrijeme koje smo mogli uložiti u rješavanje lokalnih problema koje upravo mi najbolje poznajemo.

"Decentralizacija je odgovor i na ovaj problem jer institucije zadužene za upravljanje državnom imovinom ne mijenjaju efikasnost i produktivnost, već gotovo isključivo samo svoj naziv. Kada bi se nekretnine stavile u funkciju i aktivirale postale bi strašnim alatom uz pomoć kojeg bismo mogli upravljati gospodarskim tokovima. Tko nekretninama na prostoru Koprivničko – križevačke županije zna bolje upravljati od ljudi koji na tom istom području i žive?", naglasio je Koren.  S obzirom da je decentralizacija u javnom diskursu zadobila određen populistički kontekst iz vida ispušta ono bitno, nastavio je Matija Posavec, župan Međimurske županije.

 

Posavec

Veća ovlast općina i županija dat će bolje rezultate, jer nisu isti uvjeti u Dubrovniku i Krapini i sami najbolje znamo kako razvijati gospodarstvo i poduzetništvo na vlastitom prostoru.

"Veći prosjek plaća, bolji uvjeti rada, razvoj poduzetništva i privlačenje investitora pozitivni su faktori koje decentralizacija u smislu ravnopravnije raspodjele državnog novca može generirati. Također, trebamo smanjiti i parafiskalne namete koji će povećati kupovnu moć i radnika i poslodavaca čime se pomaže stvaranje boljeg poduzetničkog okružja. Veća ovlast općina i županija dat će bolje rezultate, jer nisu isti uvjeti u Dubrovniku i Krapini i sami najbolje znamo kako razvijati gospodarstvo i poduzetništvo na vlastitom prostoru", smatra župan. Europa ide naprijed, a mi ćemo istim putem ukoliko postanemo efikasniji i ako shvatimo da trebamo stajati na usluzi građanima i poduzetnicima, zaključio je Posavec. Deset godina koje smo proveli u tranziciji, u sklopu kojih su se svi pomaci nabolje odgađali pod izlikom da sada za njih nije vrijeme, nisu donijele zapravo ništa dobro, dodao je Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice.

 

Štromar

Sjeverna Hrvatska bilježi malu nezaposlenost bez obzira što su županijski proračuni ovog dijela zemlje nezahvalni. Većina novca u ovim uvjetima ide u Dalmaciju i središnju Hrvatsku.

"Odgađanju velikih reformi poput decentralizacije više nema mjesta. Do sada nam je najviše nedostajalo političke hrabrosti i većina se problema rješavala okolnim putem što je uvelike omelo brži i kvalitetniji gospodarski razvoj. Rezultati ove zemlje u proteklih 25 godina pokazuju da nismo baš dobri u donošenju odluka te da je pred nama još puno posla. Trebali bismo manje pričati, a više raditi na rješavanju problema. Za početak bi se trebala mijenjati centralna država jer će se te promjene automatski reflektirati i na ostatak zemlje. Divimo se Njemačkoj koju ekonomska kriza nije slomila, iako su se zbog reformi koje su do takva izdržljiva statusa gubili izbori – a nisam siguran da su naši političari za isti rezultat spremni podnijeti takvu žrtvu", zaključio je Jakšić. Svejedno, sjeverna hrvatska regija ipak bilježi vrlo malu nezaposlenost bez obzira što su županijski proračuni ovog dijela zemlje vrlo nezahvalni, upozorio je Predrag Štromar župan Varaždinske županije.

 

Jakšić

Rezultati ove zemlje u proteklih 25 godina pokazuju da nismo baš dobri u donošenju odluka te da je pred nama još puno posla.

"Većina novca, složit ćemo se, u ovim uvjetima ide u Dalmaciju i središnji dio Hrvatske. Rast Europske unije pomagao je našim krajevima jer su lokalni gospodarstvenici pronašli svoju nišu i proširili tržište, u čemu ih nije omela ni nepravedna proračunska raspodjela. Ali to je samo dokaz da su ljudi ovdje karakteristično kvalitetni, uporni i snalažljivi, ali ne i da sustav funkcionira", kaže Štromar. Željko Jakopović, zamjenik župana Požeško – slavonske županije, požalio se na stanje u Slavoniji, u prvom redu visoka stopa nezaposlenosti, veliko iseljavanje mladih, stanje u poljoprivredi te brojne druge. "Imati ovoliko kvalitetne zemljišne, vodne i šumne resurse, a toliko malo iskorištene više je nego žalosno. Treba nam reorganizacija i definitivno bolji način upravljanja jer teško da ćemo se bez toga pomaknuti s mrtve točke", složio se  Jakopović. 

Izlaz iz krize uz male i srednje poduzetnike

Na koprivničkom Poslovnom uzletu 28. po redu ove godine u ovoj godini glavni urednik Poslovnog dnevnika, Mislav Šimatović, naglasio je koliko važnu ulogu malo i srednje poduzetništvo u široj gospodarskoj slici Hrvatske zapravo ima. "Ovaj sektor zapošljava 65 posto ukupnog broja zaposlenih građana, generira preko 50 posto BDP-a te čini 99 posto svih registriranih tvrtki u Hrvatskoj", kazao je Šimatović. Na ulogu Poslovnog uzleta kao mjesta na kojem se konačno raspravlja o temama koje su od izuzetne važnosti osvrnuo se i Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice. "Aktivnostima poput ove olakšavamo već postojećima, ali ohrabrujemo i sve buduće poduzetnike. Drago mi je da je Koprivnica, grad koji je prvi izašao iz gospodarske krize, postao stalnim domaćinom manifestacije Poslovnog uzleta", poručio je gradonačelnik. Darko Koren, župan Koprivničko – križevačke županije, potvrdio je da Koprivničko – križevačka županija po svim gospodarskim kriterijima pokazuje stabilan i ravnomjeran razvoj. "Zadovoljan sam što se Poslovni uzlet već drugi put održava u Koprivnici. Iako je veliko gospodarstvo predvođeno Podravkom poslužilo kao dobar zamašnjak razvoja, izuzetno smo ponosni upravo na razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva", poručio je župan. Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, naglasila je da nedavno provedeno spajanje ministarstava ne znači da će se o poduzetnicima i obrtnicima voditi manje računa – već upravo suprotno.

Komentirajte prvi

New Report

Close