Broj nezaposlenih u Njemačkoj u listopadu se smanjio više nego što se očekivalo, pri čemu se stopa nezaposlenosti spustila na nove rekordno niske razine od 1990. godine, nagovješćujući izgledni zamah osobne potrošnje i rasta gospodarstva u cjelini u četvrtom tromjesečju.
Sezonski prilagođen broj nezaposlenih u Njemačkoj u listopadu je smanjen za 13 tisuća, na 2,662 milijuna, pokazalo je u srijedu izvješće savezne agencije za rad (BAA). Analitičari iz Reutersove ankete procijenili da će se smanjiti za sveta tisuću.
"Zahvaljujući jesenjem zamahu nezaposlenost se značajno smanjila, zaposlenost ponovo porasla a potražnja za novim zaposlenicima ojačala", kazao je Frank-Juergen Weise, čelnik savezne agencije za rad.
Stopa nezaposlenosti pritom je skliznula za 0,1 postotni bod, na šest posto, što je njezina najniža razina od njemačkog ujedinjenja 1990. godine, pokazalo je izvješće.
Broj slobodnih mjesta u najvećem europskom gospodarstvu u istom je razdoblju dosegnuo rekordnih 691.000, pokazuju najnoviji podaci, sugerirajući da kompanije sve više muku muče s pronalaženjem novih zaposlenika na tržištu rada.
Posebna potreba za dodatnim radnicima zabilježena je u sektorima socijalne skrbi, maloprodaje i pripreme i dostave hrane, te u građevinskoj industriji, kazao je glavni ekonomist KFW-a Joerg Zeuner.
Berlin očekuje rekordnu zaposlenost
U vladi očekuju da će broj zaposlenih ove godine u Njemačkoj dosegnuti rekordnih 43,6 milijuna, a iduće 44 milijuna. To bi trebalo poduprijeti proračunske prihode i time omogućiti Berlinu veću državnu potrošnju ili smanjenje poreza, napominje Reuters.
Paralelno bi se broj nezaposlenih po vladinim procjenama trebao smanjiti na 2,69 milijuna u ovoj, te na 2,66 milijuna u idućoj godini, unatoč rekordnom priljevu migranata i izbjeglica.
Njemačka je ove i lanjske godine registrirala dolazak više od milijun stranaca, mahom iz ratom zahvaćenih zemalja poput Sirije, Iraka i Afganistana. Vlada i savezne države u ovoj su godini izdvojili više od 20 milijardi eura za njihov smještaj i integraciju. Odvojeno, ministarstvo financija u srijedu je objavilo da će saveznim državama tokom ove i iduće godine osigurati dodatnih 3,8 milijardi eura za potrebe uključivanja migranata u tržište rada.
Najnovije dobre vijesti s tržišta rada vremenski su se poklopile s objavom izvješća iz njemačkog proizvodnog sektora, u kojem su aktivnosti u listopadu porasle najsnažnije u tri godine zahvaljujući jačanju potražnje iz Azije i Sjedinjenih Država. U sklopu tog je trenda gotovo svaka peta kompanija zaposlila nove radnike, pokazalo je najnovije izvješće londonskog Markita.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Opet neprijateljska propaganda!
Direktori tvrtki u prosjeku zarađuju malo iznad 4.000 eura neto. Predsjednici sudova blizu 3.800 eura neto, a diplomirani inženjeri strojarstva oko 3.000 eura.
Nijemci cijene sve one koji rade u gospodarskim proizvodnim djelatnostima. Tako primjerice monter-strojobravar u prosjeku prima neto zaradu u iznosu od preko 2.200 eura. Danas se puno priča i odlasku liječnika iz Hratske, a u prosjeku bolnički liječnik u Njemačkoj zarađuje tek oko 2.400 eura, dok, primjerice, liječnik na psihijatriji zarađuje znatno više, više od 3.000 eura. Isto vrijedi i za bolničke specijaliste koji nedostaju i traženi su na tržištu rada.
Zanimljivo je da su u Njemačkoj jako dobro plaćeni i smetlari. Njihove plaće u prosjeku iznose preko 2.200 eura. Radi se o teškom i neugodnom poslu i on je zbog toga dobro plaćen. S druge strane, čistačice su jako slabo plaćene, u prosjeku oko 900 eura. Još manje od njih plaćene su frizerke, svega oko 600 eura, ali se očekuje da njihove prihode nadopunjuju napojnice.
Ono što također bode u oči je činjenica da su u Njemačkoj, za razliku od Hrvatske slično plaćeni bolnički liječnici i profesori u školama. Tako profesori matematike i kemije u gimnaziji imaju prosječne plaće u iznosu od oko 2.400 eura. Što se tiče oglašivačke industrije, primjerice stručnjaci za reklame skoro 3.000 eura. Bageristi i rukovatelji građevinskim strojevima imaju plaće oko 1.600 eura, a policajci oko 1.700 eura. Jednako kao policajci plaćeni su u prosjeku i konobari, ali konobari mogu računati na napojnice te time povećati svoje prihode. Medicinske sestre u prosjeku su slabije plaćene i od konobara i od policajaca, oko 1.400 eura u prosjeku, a prodavačice u trgovinama oko 1.200 eura.
S druge strane, životni troškovi u Njemačkoj u tamošnjim gradovi vrlo su često nekoliko puta viši nego u Hrvatskoj. Samo najam stana (rijetko tko si može priuštiti kredit za svoj stan, jer su cijene nekretnina izuzetno visoke, odnosno vlastita nekretnina uopće nije primarni životni cilj u Njemačkoj) primjerice u Munchenu kreće se od 500-600 eura na više, a sa režijama, putnim troškovima, hranom ta brojka penje se najmanje duplo više). Stoga, ako ste solo gastrabajter na baušteli, bez nekakvih specijalističkih kvalifikacije i ne želite dijeliti životni prostor i troškove sa sličnima sebi, morate se odreći bilo kakvog „društvenog života“ kako bi nešto zaradili i došli kući s ušteđevinom.
Uglavnom, svatko mora dobro razmisliti o tome što zapravo želi odlaskom iz Hrvatske postići u životu. Ukoliko se želi živjeti „punim plućama“, posebice kad su u pitanju iznadprosječno plaćena zanimanja u našoj zemlji, nije čudno da se i dalje se rijetko tko odlučuje otići vani.
S ispodprosječnom hrvatskom plaćom, Njemačka se primjerice uvijek čini boljom opcijom, ali prije nego se krene u novi životni izazov, dobro se mora izračunati i odlučiti, je li to baš uvijek tako, bez obzira što novinski naslovi nude „čuda od njemačke plaće“. Naime, osim nadobudnog naslova, treba u najmanju ruku pročitati cijeli tekst odnosno ono što se krije „između redaka“, jer vrišteći napisi poput onog današnjeg u jednoj hrvatskoj tiskovini, o velikoj plaći zidara u Njemačkoj, zapravo je teška zabluda.
Uključite se u raspravu