Studija pod nazivom Digitalna održivost – Istraživanje potreba lokalnih online medija u Srbijii i Hrvatskoj prezentirana je u četvrtak u Novinarskom domu u Zagreb. "Usmjerili smo se na lokalne medije jer, bez obzira koliko je loše stanje  sloboda u nacionalnim medijima, lokalno je još gore.

U fokusu su nam bili digitalni mediji jer to je platforma koja može doprinjeti očuvanju medijskih sloboda u Srbiji, oni su dostupniji i jeftinije od tradicionalnih medija", objasnio je Ilir Gashi, izvršni direktor beogradske Fondacije Slavko Ćuruvija, koja je porovela istraživanje u suradnji sa zagrebačkom Udrugom za medijsku kulturu. Rezultat istraživanja pokazali su da je stanje u lokalnim medijima jako loše, no podjednako zabrinjava i slab odaziv predstavnika tih medija.  Naime, od njih 138 koliko ih je kontaktuirano u Hrvatskoj, svega 21, odnosno njih 15 posto, odgovorilo je na upitnik sa 120  pitanja. U Srbiji je na manje poslanih upita (111) stiglo više odgovora – 39, što znači da se odazvalo 35 posto pozvanih.   

Lokalni mediji posluju s dobiti 
Pokazalo se da u Srbiji svaki lokalni portal prosječno zapošljava po 3,1 novinara, dok je u Hrvatskoj prosjek 2,4 novinara po portalu. U Srbiji je 20 posto, a u Hrvatskoj čak 29 posto portala 'one man band'.   Što se proizvodnje sadržaja tiče, novinar u Srbiji tjedno proizvede po deset vijesti te po dva duža teksta.U Hrvatskoj novinar lokalnog online medija proizvede nešto više, po 17 vijesti i osam dužih tekstova. Oko dvije trećine stalno angažiranih novinara redovno je plaćeno za svoj posao. Od povremeno angažiranog osoblja, u Srbiji njih 59 posto prima naknadu za svoj posao, dok ih u Hrvatskoj 58 posto radi volonterski.

Zanimljiv je podatak da je 36 posto u Srbiji te čak 58 posto lokalnih online medija u  Hrvatskoj lanjsku godinu završilo s dobiti. S gubitkom ih je poslovalo svega pet posto u Hrvatskoj i 13 posto u Srbiji, dok  su svi ostali bili na nuli- u Srbiji 51 posto.  "Takvi rezultati zvuče dobro, no oni su plod eksploatacije novinara i niže razine informiranja od one koja bi bila poželjna", objasnio je Toni Gabrić iz Udruge za medijsku kulturu.

Prihodi od oglašavanja lokalnih portala dosta su tanki, pa tako po 33 posto medija u obje zemlje nema nikakvog prihoda od oglasa. U Srbiji sa 38 posto dominiraju oni koji od oglasa sakupe između nula i 20 posto svojih prihoda, dok je u Hrvatskoj čak 24 posto onih koji tako prikupe više od 75 posto prihoda. "Velike agencije rade pritisak na medije, tako da je jako teško samostalno izaći na tržište", objasnio je Gashi. Toni Gabrić je upozorio na puno prikrivenog oglašavanja, "a do čega je došla jer je puno vlasnika medija odjednom postalo novinarima, pa im nije posve jasna granica između novinarstva i marketinga". U Srbiji su zabilježeni slučajevi da financijski inspektori obilaze tvrtke,  donatore lokalnih medija, i upozoravajju ih da paze što rsde. 

Većina izvrgnuta prijetnjama 
Najporazniji su financijski rezultati od dobrovoljnih prihoda (crowdfunding kampanje) – svega pet posto medija u Srbiji i deset posto u Hrvatskoj uspjeli su tako skupiti  neke manje svote. Promotori su zaključili da u regiji nije razvijena kultura individualnih davanja, a posla na takvim kampanjama ima toliko da bi se trebala uposliti osoba koja bi se samo time bavila. Pokazalo se da se svega 38 posto hrvatskih lokalnih medija ne prijavljuje na natječaje, a glavni je razlog što niti ne znaju da se takvi natječaji raspisuju. Drugi najvažniji razlog je taj što ne znaju pisati projekte. U Hrvatskoj postoji poseban problem što Agencija za elektroničke medije pomaže samo one neoprofitne, dok većina lokalnih medija djeluju kao tvrtke.

U Srbiji se čak  85 posto lokalnih medija prijavljuje na natječaje. Potpuno nezadovoljstvo sistemom javnog financiranja medija iskazalo je 53 posto ispitanika u Srbiji i njih 37 posto u Hrvatskoj. Zanimljivo je što su neki od anketiranih rekli kako se bave "poslom, a ne javnim informiranjem". Sigurnost novinara nije na razini- u Hrvatskoj njih 57 posto, a u Srbiji čak 69 posto, bilo je zbog svog rada izvrgnuto prijetnjama, uvredama i napadima. Iz te je kategorije njih deste posto u Hrvatskoj te 14 posto u Srbiji doživjelo fizički napad. Zabrinjavajuće je što su prijetnje i napadi najčešće odlazili od strane lokalnih vlasti, u 80 posto slučajeva u Srbiji te 83  posto u Hrvatskoj. 

Projekti od javnog interesa

Novac onima koji podržavaju lokalnu vlast  
Prilikom prezentacije rezultata moglo se čuti iskustvo iz Srbije, gdje je država forsirala privatizaciju medija, da bi im potom pomogla financirajući one projekte koji su od javnog interesa. Srpsko ministarstvo kulture i informiranja jednom godišnje objavljuje natječaj za financiranje medija. U nastavku je Ilir Gashi dodao kako su "i lokalni budžeti postali važan izvor financiranja, ali novac obično dobivaju oni mediji koji podržavaju lokalnu vlast", rekao je Ilir Gashi. Dodao je da Toni Gabrić je dodao da je u Hrvatskoj nešto slabiji interes lokalnih vlasti.  Vesna Roller iz VEM-a najavila je da će dogodine biti predstavljena studija istraživanja tržišta elektroničkih publikacija.