Orbico, kompanija u vlasništvu Branka Roglića, prerastao je u jednog od vodećih europskih distributera. Posljednjih godina intenzivno rastu, djelomično organski, a dijelom zbog internih sinergija spajanja s tvrtkama koje preuzimaju. Osim glavnog biznisa, Roglić sve više pomaže domaćim poljoprivrednicima, a u distribuciju uključuje i brojne hrvatske tvrtke. Ambiciozne planove tvrtke u idućih nekoliko godina otkriva Koraljka Tomić, voditeljica razvojnih aktivnosti u Orbico grupi.

Orbico se profilirao u jednog od vodećih distributera u ovom dijelu Europe. Koliko tržišta pokrivate i gdje sve Orbico danas ima svoje distribucije?
Već odavno je Orbico prerastao regionalne granice i danas s punim pravom nosi naslov vodećeg europskog distributera. Poslujemo na 19 tržišta i tvrtka je u kontinuiranoj ekspanziji. 

U kojim segmentima je rast i razvoj najbrži i na kojim tržištima?
Najveće tržište je Poljska, gdje Orbico danas djeluje kroz četiri vlastite tvrtke. Pored širenja operacija na poljskom tržištu, očekivan je rast i na ostalim tržištima, a dalje je u planu širenje i na zemlje zapada. Već smo prisutni u Njemačkoj i Austriji, ali zasad samo na području kozmetike, gdje sigurno nećemo stati.

Kako se to ogleda u financijskim rezultatima Orbica u ovoj godini?
Za 2016. planiran je prihod od 1,8 milijardi eura, što je gotovo 50% više u usporedbi s prethodnom godinom. Do velikog skoka ove godine u usporedbi s prethodnom dolazi djelomično zbog preuzimanja poljske tvrtke Distribev, najvećeg poljskog distributera pića kojeg je Orbico preuzeo od Heinekena. Tom akvizicijom Orbicu se pridružilo i dodatnih 1200 zaposlenika, pa cijela Orbico grupa danas ima 4900 zaposlenih. Cilj je do 2020. godine dostići četiri milijarde eura prihoda. Orbico svoj rast temelji isključivo na ulaganju iz vlastitog poslovanja pa je zaduženost tvrtke vrlo niska.

Jedan od bitnih segmenata je hrana. Orbico je već sada distributer brojnim hrvatskim tvrtkama na izvoznim tržištima. S kim radite i koje segmente te na kojim tržištima?
Na svim tržištima na kojima radimo nastojimo izbalansirati rast prehrambenog i neprehrambenog segmenta i u tom smjeru tvrtka se razvija. Poslovanje prehrambenih divizija oslanja se na bazni posao distribucije Kellogg's asortimana u 15 zemalja, na što se dalje nadograđuju poslovni aranžmani s brojnim globalnim i regionalnim tvtkama. Kroz projekt izvoza tvrtki iz regije preko Orbicovih kanala, ponosni smo na suradnju sa sve više hrvatskih tvrtki iz prehrambenog, ali i neprehrambenog sektora kao što su Podravka, Sardina Postira, Iločki podrumi, Trento, Pršut Voštane, Ivanićplast… Kontinuirano otvaramo nove projekte, a širimo suradnju i s tvrtkama iz ostalih zemalja regije otvarajući im tržišta preko Orbico članica.

Branko Roglić često ističe kako su hrana odnosno poljoprivreda i turizam najvažnije grane hrvatskog gospodarstva. I OPG-ovima pomaže u razvoja poslovanja, jedan se bavi proizvodnjom kulena, a drugi pčelarstvom? Postoji li interes da se pomogne i nekim drugim proizvođačima? 
Želja je vlasnika Orbica sudjelovati u razvoju našeg sela i tu se već aktivno angažirao znatnim ulaganjima. Pored ulaganja u proizvodnju kulena u slavonskom selu Gat, znatno je podržao i proizvodnju meda u Hrvatskoj Kostajnici. Naše nacionalne prednosti su obala, gdje možemo razvijati turizam i brodogradnju te brodarstvo, marikulturu, školjkarstvo, servise, IT tehnologije, sport, glazbenu industriju te Slavonija za proizvodnju hrane. To su područja gdje je vjerojatno da će se i dalje usmjeravati dio Orbicovih investicija.

U Hrvatskoj se često govori da nismo konkurenti u proizvodnji, što je jedan od osnovnih razloga da i danas imamo golem uvoz hrane. Što bi trebalo napraviti kako bi naš prehrambeni sektor počeo više izvoziti?
Iako Hrvatska ima znatne resurse i velike potencijale, osjećamo da je poslovna klima još nepovoljna. Zemlja je prezadužena, nezaposlenost visoka, a gospodarski subjekti uvučeni su u negativnu spiralu nenaplaćenih potraživanja. Ljudi su ipak vrlo inovativni i smjeli. Mnoge tvrtke uspijevaju pokrenuti proizvodnju modernih i atraktivnih proizvoda. No, iscrpljene su i ne uspijevaju nastaviti s investicijom u tržište da osiguraju svojim proizvodima plasman. Čak ni velikim tvrtkama koje imaju dugogodišnju snagu i tradiciju na ovim prostorima nije jednostavno na vanjskim tržištima postaviti čvrste temelje za dugoročno održiv rast. Čekamo da zažive dugo obećavane reforme, pa da se stvore uvjeti za pokretanje značajnijeg gospodarskog rasta. Birokratizacija i sporost sustava još su velika prepreka potencijalnim ulagačima, ali i domaćim gospodarskim subjektima. Visoki porezi koče razvoj gospodarstva i bez poreznih reformi teško će proizvođači moći nešto znatno sami promijeniti. Ako im se omogući jačanje na domaćem tržištu, njihov proizvod će postati konkurentniji i dobiti bolju šansu i na vanjskim tržištima. Intenziviranjem izvoza bit će lakše održati postojeća, odnosno otvarati nova radnih mjesta.

Mislite li da Hrvatska ima jake brendove koji bi se mogli bolje pozicionirati na stranim tržištima i gdje vidite prostor širenja?
Hrvatska ima mnoge tradicionalno jake brendove, ali njihova snaga nije izražena dalje od granica susjednih država. To je djelomično problem i u svijesti menadžera nekih naših velikih tvrtki, koji se teško mire s tim da izvan regije njihovi brendovi ne znače mnogo i da su za njihovu izgradnju potrebna velika ulaganja. Tržišta središnje i istočne Europe, a da ne govorim o zapadnoj, već su prezasićena i izuzetno zahtjevna za izgradnju novih brendova. Najjača globalna konkurencija tamo je već dulje prisutna. Velikim investicijama i visokim tehnologijama ugrožava opstanak lokalnih proizvođača, a time otežava ulazak i svim potencijalnim konkurentima s drugih tržišta. Trgovci imaju veliku moć i diktiraju pravila, biraju što će staviti na svoje police, mjereći svaki njihov centimetar kroz eurocent ciljanog profita. Želimo li na tu scenu, moramo se dobro pripremiti i osigurati dodatnu vrijednost za krajnjeg potrošača.

Nekada je Hrvatska imala veliku izvoznu kompaniju Astru, koja je bila nositelj izvoza. Može li se takav model ili nešto slično njemu danas primijeniti u globalnoj ekonomiji i je li Orbico na neki način začetnik tog novog trenda?
Poznata su mi neka imena tvrtki koje su bile posrednici kod izvoznih poslova proizvodnih tvrtki u bivšoj državi, ali nisam detaljno upoznata s načinom na koji su djelovale. Ipak sam nešto mlađa generacija, ne mogu Orbico uspoređivati s njima, ali jedno je sigurno: strateška orijentacija Orbica je isključivo distribucija. Orbico se razvija na temelju vizionarske ideje njegova vlasnika. Spremni smo ponuditi podršku svim zainteresiranim tvrtkama u vidu distribucijske ekspertize. No, tvrtka mora imati jasnu viziju što želi i biti spremna podržati tu ideju da bismo je mogli predstaviti vani i omogućiti joj da preko nas gradi svoje tržišne pozicije.