Supetar je jedno od najvećih naseljenih mjesta na hrvatskim otocima, a za njega se i često ističe da je specifičan grad jer se nalazi na otoku Braču, no zbog čestih trajektnih veza funkcionira i kao dio Splita.  Kako pojašnjava Ivana Marković, supetarska gradonačelnica, turizam je već dugi niz godina glavna gospodarska grana u gradu Supetru i uz poljoprivredu, promet i usluge okosnica je supetarskog gospodarstva te je danas teško zamisliti Supetar bez turizma.

Sve više hotela
Predvodnice obogaćivanja turističke ponude u Supetru, a time i njegova razvoja su svakako hotelske kuće Svpetrvs hoteli i Velaris, koje stalno ulažu puno novca u podizanje kvalitete usluga u svojim objektima.  "Na području Grada Supetra imamo i desetak malih i obiteljskih hotela koje također znatno pridonose ukupnosti naše turističke ponude i pronalaze svoje mjesto na sve zahtjevnijem turističkom tržištu. Primjetan je i sve veći angažman iznajmljivača privatnog smještaja na podizanju kvalitete usluge, grade se bazeni uz apartmane, sve je veći broj vila u ruralnom dijelu naših naselja. No, u tom segmentu potrebno je još mnogo ulaganja, ne samo u kvalitetu smještaja, nego i edukaciju iznajmljivača, a sve sa ciljem da i taj dio ponude bude što kvalitetniji i tržišno prihvatljiviji", kaže Marković. Dodaje da je grad daleko odmakao i u smislu obogaćivanja komunalne usluge.

To se prije svega odnosi na instaliranje javnih zahoda, izmještanje benzinske crpke iz trajektne luke, odnosno iz samog centra grada. "Možda najveći iskorak u posljednjih nekoliko godina učinili smo u suradnji sa našom turističkom zajednicom na polju poboljšanja broja događanja i manifestacija a time i imidža grada Supetra kao turističke destinacije. Supetarsko lito jedan je od, sadržajem i brojem događanja, najkvalitetnijih ljetnih festivala u regiji. Domaćini smo nekoliko većih festivala – međunarodnog kulinarskog festivala Biser mora u travnju, imamo dva filmska festivala, dokumentarnog i igranog filma, Voi`Sa Music festivala u kolovozu, tu su i dva velika karnevalska događanja,.

Nedavno smo bili domaćini prvog Svjetskog prvenstva, onog u udičarenju", kaže gradonačelnica. Ističe i veliku pozornost koji posvećuju "kulturnom štihu", odnosno uređenju supetarske povijesne gradske jezgre, iz koje su maknuli više od 100 svijetlećih i neonskih reklama, ujednačili boju i izgled tendi ugostiteljskih objekata, a u pripremi je i konzervatorski elaborat. U Supetru naglašavaju da im je turistička sezona svake godine sve duža pa se slobodno može govoriti o turističkoj godina, a ne samo sezoni. "Događanja započinju već početkom travnja velikim međunarodnim kulinarskim festivalom Biser mora i otvaranjem svih kapaciteta naših hotelskih kuća, a sve skupa završava početkom studenog svake godine.

I Svpetrvs hoteli i Velaris tijekom zimskih mjeseci imaju otvorene svoje boutique hotele Osam i Amor, a  takvom se činjenicom ne mogu pohvaliti ni neke veće turističke destinacije na hrvatskoj obali. Velaris je prije nekoliko godina nadopunio svoju ponudu centrom za izobrazbu pomoraca što je znatno pridonijelo povećanju turističke aktivnosti u zimskim mjesecima, time-share Svpetrvs hotela isto tako. Supetar malim, ali sigurnim koracima ide naprijed u turističkom smislu, pozitivne vijesti dolaze napokon i s bračkog aerodroma. Vjerujem kako nas očekuje lijepa turistička budućnost", navodi supetarska gradonačelnica. Jedan od značajnijih projekata koji je ove godine obogatio, prije svega turističku, ponudu Supetra je i projekt izgradnje ljetnog veza na predjelu Vlačica sa 40 novih nautičkih vezova. 

Privlačenje nautičara
Projekt je stajao 15 milijuna kuna, a investitor je Lučka uprava Splitsko-dalmatinke županije. Osim priveza brodova ovim projektom osigurani su prostori za prijem nautičara te javni WC. Završetkom ovog projekta Supetar prestaje biti prolaznom lukom, a u gradskoj upravi nadaju se da će se zaustaviti prebrz odlazak jahti i turističkih brodova koji je do sada bio neizbježan zbog reduciranih lučkih kapaciteta. "Okretanje u pravcu izdašnog nautičkog turizma zapravo je jedan od smjerova razvoja bračke metropole. Produženjem sezone na više od šest mjeseci punila bi se pojačano i gradska blagajna", kaže Ivana Marković. Iz konzultantske kući Bisnode navode da u Supetru trenutno posluje 601 poslovni subjekt. Tijekom 2016. godine bilo ih je osnovano 33, dok je istovremeno bilo ugašeno također 33 subjekata. Ukupno je 16 poslovnih subjekata bilo u blokadi u posljednjih godinu dana.

Također, tijekom 2016. godine dva subjekta su ušla u fazu stečaja. U fazi predstečaja u istom razdoblju je završio jedan subjekt. Među poreznim dužnicima nalaze se tri subjekta, a dva subjekta se nalaze na listi neisplatitelja plaća. Kako pojašnjava Branimir Kovačić, viši financijski analitičar Bisnodea, među svim poslovnim subjektima u ovom gradu, ukupno ih je 167 ili 27,8 posto predalo godišnje financijsko izvješće u javni registar za 2015. godinu. Oni su u 2015. godini kumulativno ostvarili 256,3 milijuna kuna prihoda, a kumulativna neto dobit je iznosila 10,7 milijuna kuna. Ta poduzeća ukupno su u 2015. godini zapošljavala 704 osobe, što predstavlja prosjek od 4,2 zaposlenika po poduzeću. Izvoz je iznosio 73,3 milijuna kuna, dok su analizirana poduzeća investirala ukupno 25,2 milijuna kuna tijekom 2015. godine. 

Rast zaposlenosti
"U usporedbi sa ukupnim rezultatima Splitsko – dalmatisnke županije, Supetar je imao 1,3 posto udjela među poduzećima koja su predala godišnje financijsko izvješće. U ostvarenim prihodima na razini cijele županije, poduzeća iz ovog grada sudjelovala su sa 0,6 posto udjela. Analizirana poduzeća imala su udio od 1,2 posto u ukupnom županijskom izvozu, dok su njihove investicije činile 1,1 posto svih investicija u Županiji. Ukupno jedan posto svih zaposlenih u županijskom realnom sektoru odnosilo se na zaposlenike iz poduzeća koja su smještena na području Supetra", kaže Kovačić. Dodaje da se pokazalo, uspoređujući rezultate iz 2015. s onima iz 2014., da su supetarska poduzeća koja predaju financijsko izvješće zapošljavala 4,9 posto osoba više. Istovremeno su ostvarili sedam posto prihoda više, dok je kumulativna neto dobit u 2015. bila pozitivna za razliku od 2014. godine. Izvoz je bio veći za 8,6 posto, dok su se s druge strane investicije smanjile za 54,5 posto.