Pametni gradovi – gradovi budućnosti, konferencija koju organizacijski potpisuju Poslovni dnevnik i Večernji list, posvećena podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova, u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski doživjela svoje drugo izdanje.  

"Cilj konferencije je postati središnjim mjestom smart city filozofije, a osim rasprava o aktualnoj problematici implementacije pametnih  rješenja ciljamo postati i mjestom transfera znanja i ideja. Dvije godine za redom pokazali smo važnost poticanja dijaloga između svih važnih dionika u ovom sektoru, od predstavnika lokalne samouprave, preko proizvođača tehnologija i znanstvenih institucija kako bi se krajnjim korisnicima tih usluga, građanima, podigla razina kvalitete života", u pozdravnom je govoru naglasio glavni urednik Poslovnog dnevnika, Mislav Šimatović. 

Dodjela nagrada
Na konferenciji su dodijeljene i nagrade u ukupno pet kategorija, pri čemu je prva, ona za Pametnije obrazovanje, otišla u ruke grada Zagreba, a preuzela ju je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.  "Hvala što ste prepoznali Zagreb, nadam se da će sve više gradova u Hrvatskoj uskoro nositi titulu pametnih gradova", poručila je Jozić tom prilikom. Sljedeća nagrada, za Pametniji turizam,  ovjenčala je Pulu kao grad koji se ponosi najboljim projektom poticanja turizma. "U Istri volimo kazati da smo premali da bismo bili prosječni, a drago mi je da ste to i prepoznali", poručio je gradonačelnik Pule, Boris Miletić, prilikom preuzimanja nagrade.

Nagradu u kategoriji Pametnija energetika ove godine odnio je grad Labin, a onu za Pametniji okoliš grad Umag. "Labin je primjer dobro umrežene zajednice u kojoj razvijamo novu kulturu življenja", izjavila je prilikom preuzimanja nagrade zamjenica gradonačelnika Eni Modrušan. Gradonačelnik Umaga Vili Bassanese istaknuo je kako na zaštiti okoliša rade već deset godina. "Projekt je ukupno težak oko 400 milijuna kuna i obuhvaća različite segmente, od plinifikacije do vodozaštite i zbrinjavanja otpada. Za par godina moći ćemo reći da upravljamo okolišem", kazao je Bassanese. Nagrada u kategoriji Pametnija uprava pripala je gradu Ivancu čiji je gradonačelnik Milorad Batinić prilikom preuzimanja istaknuo kako je lokalna samouprava glavni pokretač razvoja.

Podstreh jedni drugima
Gradonačelnik grada Jastrebarskog Zvonimir Novosel nadodao je da se na promjene i pametne tehnologije više ne može  ostati imun, istaknuvši da dolazi iz grada koji je posebne napore uložio upravo u izgradnju što bolje infrastrukture i grada koji sustavno radi na otklanjanju administrativnih prepreka. "Manifestacija Pametni gradovi izvrsna je prilika da jedni drugima budemo podstreh. Sve što danas koristimo nosi predznak 'pametno', a dodamo li tehnološkim prednostima i funkcionalnu upravu te kompetentnu radnu snagu dobri rezultati neće izostati. Naravno, tehnologija se mijenja svakodnevno pa je važno biti u toku, u čemu veliki oslonac pruža komunikacija s drugim gradovima i partnerima, poput našeg današnjeg susreta", kazao je Novosel. Christian Köberl, direktor urbanog razvoja pri uredu gradonačelnika Graza, u sklopu prezentacije Grad Graz predstavio je tehnološki inovativnu transformaciju koju je ovaj grad u posljednjih desetak godina prošao.

Sa četiri sveučilišta i dva visoka učilišta primijenjenih znanosti, riječ je o jednom od najvažnijih europskih obrazovnih centara u kojem u ovom trenutku studira gotovo 60 tisuća mladih. Ipak, ono najvažnije, ti isti mladi u Grazu imaju i priliku za zaposlenje što je uvelike pomoglo u pozicioniranju Graza kao uzora po pitanju pametnih tehnologija među drugim europskim prijestolnicama. Zadržavanje mladih i inovativnih ljudi, za što je svakako bilo potrebno osigurati infrastrukturu, zadržalo je i njihove ideje pa Graz danas samo od klastera zelenih tehnologija i očuvanja okoliša generira dvije milijarde eura prihoda godišnje. Ovom je prilikom istaknuta i nužnost implementacije rješenja ekološke i održive izgradnju stambenih objekata, kao i uvođenja održive opskrbe električne energije na kratke udaljenosti, u kojima Graz već bilježi prve pozitivne rezultate. Graz, kao drugi po veličini austrijski grad, nije  samo znanstveni već i kulturno umjetnički centar Zapadne Europe o čemu svjedoče i brojne nagrade koje dolaze kao priznanje na sustavna nastojanja gradske i lokalne uprave da u svemu čega se prime budu najbolji. Krešimir Dvorski, direktor tvrtke Sustav javnih bicikala koja je u svibnju 2013. pokrenula prvi i najveći sustav javnih bicikala u Hrvatskoj, predstavio je koncept održive mobilnosti. Nedavno je otvoren i prvi nextikeov sustav u regiji, i to u Sarajevu koji već broji preko tri tisuće korisnika.

"U Hrvatskoj govorimo o oko 15 tisuća korisnika našeg sustava, dok je na globalnoj razini riječ o čak pola milijuna. Želimo se pozicionirati kao kvalitetna nadopuna postojećim oblicima prijevoza, imajući na umu pri tome i zdravstvene i ekološke benefite po život ljudi", poručio je Dvorski. Dodao je i da je ideja nastala kao odgovor na gužve u tramvajima, duga čekanja na stanicama, kao i visoku cijena goriva i javnog prijevoza, ali i brojne druge probleme s kojima se gradovi danas suočavaju. Da je riječ o zapravo vrlo uspješnom i propulzivnom europskom trendu potvrdio je Dennis Steinsek iz nextbikea, koji je u posljednjih 12 godina od startupa tvrtku nextbike doveo na razinu konkurentnog i respektabilnog alternativnog prijevoznika. "Naš sustav javnih bicikala jednako implementiraju i manji i veći gradovi, dakle i metropole i manja gradska središta. Postigli smo smanjenje emisija štetnih plinova, odnosno čišći okoliš, veću razinu svijesti o važnosti brige za zdravlje i omogućili smo lakši i brži dolazak s jedne točke na drugu. Također, jedna od najvećih prednosti ovog sustava njegova je fleksibilnost i izuzetno visoka razina mobilnosti", kazao je Steinsek.

Naime, sustav najma javnih bicikala nextbike vrlo je jednostavan i oslanja se na pametne tehnologije, pa se usluga kupnje ili nadoplate najma može vršiti putem aplikacija ili sms-porukom, zbog čega su postali vrlo atraktivni kako domaćim građanima i posebice studentima, tako i turistima. Registracija u sustav nextbikea je besplatna, a prije prvog najma potrebno je aktivirati svoj nextbike račun – za što iziskuje jednokratnu uplatu od 79 kunan. Taj je iznos ujedno i nextbike kredit te se može se u potpunosti potrošiti na vožnje biciklom. Bicikli se nakon korištenja ne moraju vratiti na stanicu s koje su preuzeti već na prvu najbližu, tako da je njihovo korištenje sasvim prilagođene potrebama korisnika.

Digitalna transformacija
Lejla Zukić-Krivdić, direktorica prodaje u Microsoftu Hrvatska i BiH, prezentacijom CityNext – digitalna transofrmacija pametnog grada je poručila kako tehnologija nikada nije bila bolja nego sada te da sve izazove s kojima se društvo danas suočava treba zapravo promatrati kao nove razvojne prilike. Procjene kažu da će do 2050. godine oko 70 posto svjetske populacije, odnosno šest milijardi ljudi živjeti u urbanim sredinama. A kako biti bolji i sigurniji grad, kako bolje uključiti građane, osigurati im kvalitetniju uslugu i omogućiti da lakše komuniciraju s gradskim vlastima i organizacijama, pitanja su na koji odgovor daje tehnologija, smatra Lejla Zukić-Krivdić.

Dodala je i da je jedna od značajnih Microsoftovih inicijativa u tom smjeru CityNext koja, kroz inovativne digitalne servise, nastoji gradovima i njihovim građanima omogućiti ostvarivanje punog potencijala u osiguranju sigurnijeg i zdravijeg života u lokalnim sredinama. "Preko 1000 specifičnih tailor made CityNext rješenja bazirana su na najmodernijoj tehnologiji, a implementacija je napravljena ili je u tijeku u više od 16 tisuća regija, gradova, lokalnih zajednica u cijelom svijetu. Ta rješenja omogućuju vladama, gospodarstvu te samim stanovnicima da gradove učine održivijima, zdravijima te prosperitetnima za življenje", pojasnila je. Microsoft CityNext, pokazalo se, tako svakoj sredini omogućava optimizaciju gradskih poslova i jačanje infrastrukture, kao i transformaciju te otvaranje novih prilika za inovacije, kao i podizanje razine privlačnosti investitorima.