U pripremi proračuna za iduću godinu u kojoj ministar financija mora osigurati među ostalim i pokrivanje gotovo 30 milijardi kuna duga koji dolazi na naplatu svaki prihod biti će itekako važan, pa i prihod od aktiviranja državne imovine. Njezino intenzivnije stavljanje u funkciju i prodaja već je ove godine započeto, s ambicijom da se ubere čak 500 milijuna eura, a ovih dana u javnu je raspravu pušten i prijedlog plana Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom o aktivnostima na tom planu u idućoj godini.

Sudeći prema materijalu koji je pušten u proceduru, on će zasigurno biti još dorađivan, jer je po mnogočemu vidljivo da je pripreman u uvjetima tehničkog funkcioniranja Vlade. Primjerice, u dokumentaciji se još uvijek nije evidentiralo provedenu prodaju rapskog hotelijera Imperial ili su se, pak, potkrale i tehničke pogreške pa se primjerice umjesto 2017. plan prihoda predviđa za 2016. Makar bi se na prvi pogled moglo zaključiti da u svom vlasništvu država još uvijek ima pozamašan broj poduzeća, zapravo nije ostalo puno onih koje i može staviti na prodaju natječajem ili putem burze. Stoga, ne donese li Vlada odluke da prodaje neke vrjednije portfelje o kojima se dosad nije ozbiljnije govorilo, primjerice Janafa, za rast prihoda koje planira ostvariti od imovine bit će najvažniji nekretninski portfelj.

Već je u planu za ovu godinu upravo iz tog segmenta očekivano da će se prikupiti najviše novca za državnu blagajnu. Iako su, valja primjetiti, iz materijala o radu Vlade u proteklih devet mjeseci, koje će ovih dana Tihomir Orešković predati novom premijeru Andreju Plenkoviću, naizdašnijim u punjenju proračuna pokazali dobit i dividende javnih i državnih poduzeća (čak dvostruko iznad plana). Privatizacijom iz dijela portfelja kojim upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), a u kojemu je ukupno 464 tvrtke, njih 17 nije aktivno i slijedi im brisanje iz sudskog registra, a većinske udjele država ima tek u 6 posto, dok je u mnogima prodaja otežana zbog rezervacija za bivše vlasnike ili branitelje i ne mogu se prodavati.
 

Ukupno je raspoloživo za prodaju tek 21,5 posto portfelja CERP-a, koji idalje ima zadatak dovršiti privatizaciju. Prema podacima iz plana, uz ogradu da ga se očigledno pripemalo tijekom ljeta, u idućoj godini na prodaju će biti stavljeno 23 poduzeća na tržištu kapitala, te najmanje 50-ak natječaja za udjele u tvrtkama čije dionice nisu u kotizaciji zagrebačke burze. CERP će prihvaćati i ponude za otkup udjela u postupcima preuzimanja, što nekada nije bila dozvoljena praksa, a u slučajevima kada se udjele ne uspije prodati putem javnih natječaja planirano je i da se o prodaji izravno pregovara s vlasnicima.

No, o potencijalu prodaje CERP-ovih vlasničkih paketa govori i podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine objavljena prodaja 45 manjinskih udjela, a prodano je tek njih pet. Među poduzećima u većinskom vlasništvu čija je prodaja otežana zbog nedovršenih predstečajnih postupaka su i neka atraktivna poput Badela 1862 ili Hotela Medena te Club Adriatic, no interes, pa i reakcije s popisa onih raspoloživih za prodaju najviše će izazvati ACI marine. Međutim, detalja o paketu koji bi eventualno bio stavljen na burzu u planu za upravljanje nema. Na listi za prodaju biti će i većinski udjeli u Borovu, RIZ Odašiljačima,

Vjesniku, Croatia airlinesu, hotelu Maestral, a nakon okončanja pravnih postupaka i u crikveničkom hotelskom poduzeću Jadran. Osim uobičajenih modela privatizacije i komercijalizacije svoje imovine država planira u idućoj godini tražiti i nove, a naglasak stavljaju projekte brownfield investicija i spajanje privatnog i javnog financiranja. Iduća godina inače je posljednja u kojoj se provodi dosašnja petogodišnja strategija raspolaganja imovinom RH, koju je donijela još Vlada Zorana Milanovića, pa će Plenkovićev tim imati zadatak i osmisliti novi program za iduće razdoblje.