Svaki dan iz Agrofructusova distributivnog centra u Opuzenu odlazi više od 400 tona mandarina, berba je u punom jeku, a kupci su, uz hrvatsko tržište, Slovenija, Češka, Slovačka i Velika Britanija. Do uvođenja sankcija Rusiji Agrofructus je mandarine izvozio i na to tržište, pa se nadaju, kad embargo bude ukinut, s obzirom na dobra iskustva,  ponovno će  u osvajanje tog tržišta.

Prve procjene govorile su da bi ovogodišnji urod mogao biti rekordan i dosegnuti gotovo 90 tisuća tona. No, vlasnik i predsjednik Uprave Agrofructusa Denis Matijević kaže kako je gotovo 30 posto ovogodišnjeg uroda sitna mandarina koja ne može biti plasirana ni na jedno tržište jer ne zadovoljava kalibražu, koja mora iznositi između 55 i 76 milimetara. Dio tog sitnog ploda kroz industrijsku preradu završit će u Marinadi, tvornici iz portfelja Agrofructusa i bit će plasiran na tržište kao džem. Agrofructus će, kaže Matijević, kao najveći otkupljivač u dolini Neretve, od procijenjenih 63 tisuće tona koje mogu biti prodane na domaćem i inozemnim tržištima otkupiti između 25- 30 tisuća tona, koliko iznose kapaciteti njihova distributivnog centra. "Prvu klasu mandarine otkupljujemo po dvije i pol kune za kilogram, što je vrlo dobra cijena jer se u Turskoj, koja je uz Španjolsku najveći konkurent Hrvatskoj, mandarine mogu dobiti po cijeni do kunu i pol", kaže Matijević.

Ističe da su s partnerom, Konzumom kroz čije police prodaju najviše mandarina, dogovorili da se obje tvrtke odreknu marže i ciljano visokom otkupnom cijenom daju potporu domaćoj proizvodnji. "Dio naše zarade dajemo našim kooperantima, a od njih dvije tisuće koliko ih se u dolini Neretve bavi uzgojem Agrofructus mandarine otkupljuje od više od tisuću proizvođača. time želimo podržati ovu proizvodnju jer mandarina ima golem potencijal", kaže Matijević. Ukupnim izvozom mandarina iz Hrvatske ostvari se više od 50 milijuna eura godišnje, no država i resorno ministarstvo zakazali su posljednjih godina u potpori koju su očekivali proizvođači, drži Matijević.
 

Kroz operativne programe 2004. i u idućih nekoliko godina niknuli su brojni nasadi, pa će za godinu, dvije urod mandarina iznositi, ne bude li klimatskih nepogoda, i do 130 tisuća tona. Država je kroz operativne programe bila uvela i poticaje od 40 lipa za kilogram mandarina, koje je isplaćivala otkupljivačima uz uvjet da otkupe sav urod i do kraja kalendarske godine isplate otkupljene količine. I time je zapravo najbolje riješen i problem crnog tržišta, nestao je budući da je sav urod završavao u legalnom otkupu. No, nakon ulaska u EU ta je mjera ukinuta, a prema okvirnim procjenama ove bi godine na crnom tržištu moglo završiti najmanje 10 tisuća tona mandarina. Matijević upozorava na još dva velika problema: neriješeno zemljište i sezonsku radnu snagu. Većina proizvođača naime, uzgaja mandarine na državnom zemljištu s ugovorima o zakupu na 10 godina, a taj rok curi upravo s istekom ove godine.

Ljudi su uložili u nasade, u infrastrukturu, a nisu sigurni hoće li dogodine smjeti obrađivati površine koje imaju i brati urod. Usto, oko 130 neobrađenih hektara moglo bi se privesti svrsi, ali natječaja nije bilo. Agrofructus u suradnji s Udrugom proizvođača mandarina pokušava alarmirati Ministarstvo poljoprivrede da što prije riješi taj problem pa od budućeg ministra očekuju da ga stavi na listu prioriteta. Kako je mandarina sezonski proizvod, berba počinje u drugoj polovici rujna i završava početkom prosinca, količine uroda znaju biti nepredvidive, što otežava organiziranje berbe jer, lokalno nedostaje radne snage. Prema dozvolama Ministarstva rada za 2016., poljoprivredni sektor dobio je samo 16 dozvola za zapošljavanje stranih radnika. Zbog toga se u sezoni berbe događa da mnogi iz susjedne BiH dolaze i rade na crno, čime gubi i država. U Agrofructusu su taj problem ove sezone riješili tako što su sezonce doveli iz Slavonije, gdje također imaju organiziranu proizvodnju voća i povrća .