Članovi Odbora o tome su pitanju raspravljali s povjerenikom za unutarnje poslove i migracije Dimitrisom Avramopoulosom, koji je nadležan za pitanje viza.

 Zastoupnici ne žele razgovorati o mogućim posljedicama uvođenja viza za građane Sjedinjenih Država i Kanade i ističu da je postupak jasan u slučajevima kada neka treća zemlja ne poštuje vizni reciprocitet.

 Nizozemska liberalna zastupnica Sophie In't Veld i njezina švedska kolegica Cecilia Wikstroem rekle su da bi Parlament mogao dati „Komisiju na sud“ ne bude li poštovala pravila.

 S druge strane, povjerenik Avramopoulos kaže da bi to bilo „iznimno kontraprodukivno“ te se zauzeo da se to pitanje rješava „strpljivom diplomacijom“.

 Kanada traži vize za građane Bugarske i Rumunjske, a Sjedinjene Države od građana Hrvatske, Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske. Amerikanci su nedavno su usvojili zakon koji bi mogao pogoditi i  građane zemalja schengenskog prostora koji imaju dvojna državljanstva.

  Prema mehanizmu viznog reciprociteta koji su utvrdili Europski parlament i Vijeće, ako treća zemlja ne ukine vizni režim u roku od 24 mjeseca nakon obavijesti o izostanku reciprociteta, Komisija mora provjeriti stanje i predložiti privremeno ukidanje viza za građane dotičnih trećih zemalja za razdoblje od 12 mjeseci.

 Uvjeti za privremeno uvođenje viza bili su ispunjeni u travnju ove godine, ali Komisija, kojoj su Vijeće i Parlament delegirale ovlasti u tom pitanju, odbija primjeniti ta pravila.

 Avramopoulos je rekao da bi “strpljiva diplomacija” uskoro mogla dati rezultate kada je u pitanju Kanada, ali da u razgovorima sa Sjedinjenim Državama nema napretka i da bi Washington na suspenziju europske strane mogao odgovoriti suspenzijom bezviznog režima za sve građane EU-a.

 “Pokušat ćemo iscrpiti sva pregovaračka sredstva”, rekao je Avramopoulos, dodajući da ne bi bilo u interesu nijedne europske institucije da se ovo pitanje pojavi pred Sudom EU-a.

  Prema američkom zakonu, vize se traže za državljane onih zemalja, koje imaju preko tri posto odbijenih zahtjeva za izdavanje vize. Nijedna od pet zemalja još ne ispunjava taj prag. Postotak odbijanja vize za hrvatske državljane iznosti 5,3 posto, za ciparske 3,5 posto, poljske 6,4 posto. Rumunjske 11,3 posto i bugarske 17,3 posto.

 “Da bi te zemlje dobile bezvizni režim, američki Kongres bi morao  promijeniti zakon i  znatno podići prag od tri posto. A sada u Kongresu doista nema volje za to i vi to dobro znate”, rekao je Avramopoulos.

  Komisija je u travnju ove godine u svojoj procjeni o mogućim posljedicama uvođenja viza za građane Sjedinjenih Država i Kanade istaknula da bi to imalo bitnog učinka na vanjskopolitičke odnose EU-a s tim dvjema zemljama i da bi najvjerojatnije imalo negativni ekonomski učinak za EU-u.