Vijesti o tome da pojedini hrvatski inovativni mladi poduzetnici, prvenstveno u IT sektoru, za razvoj svojih projekata dobivaju potporu financijera u inozemstvu i tamo ih realiziraju uglavnom se pozitivno prenosi u hrvatskim medijima. No, demografe i ekonomiste zabrinjava sve izraženiji trend novog vala iseljavanja populacije, dakle ne samo (ne)kvalificirane, nego izuzetno nadarenih mladih ljudi koji osmišljavaju suvremene, perspektivne projekte i razvijaju ih daleko od svog doma. Imat će to, upozoravaju, negativne dugoročne posljedice za gospodarski rast RH.

Svoja iskustva o motivima i razlikama u poslovanju desetak će predstavnika hrvatskih startupova koji su preselili u London danas predstaviti predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarović na okruglom stolu u Bloombergu u sklopu njezina službenog posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu. Kontaktirali smo uoči skupa većinu startup-ovaca i, ukratko, među njima prevladava stav da svoje projekte mogu neusporedivo jednostavnije realizirati u jakom financijskom i poslovnom središtu kao što je London. Marija Butković, koja vodi poslovanje i zadužena je za marketing i suradnju s investitorima za startup Kisha, koji proizvodi pametne kišobrane, a pokrenuo ga je mladi tim u riječkom inkubatoru čiji je i ona dio, još se 2014. preselila u London. "Kishu smo s razlogom locirali u London s obzirom na sjedište firme, budući da smo procijenili da nam takav potez donosi više mogućnosti za konekcije, rast i pristup stranim investitorima", kaže Butković, napominjući da su razvoj softwarea i proizvodnju kišobrana zadržali u Hrvatskoj, budući da je tamo ostatak tima i proizvođač, tvornica Hrvatski kišobran, s kojim dobro surađuju.

"U bližoj budućnosti ne planiramo ništa mijenjati, budući da nam je glavni investitor upravo u Londonu, a i trenutno otvaramo prodajne kanale u zapadnoj Europi, što nam se pokazalo znatno lakše raditi iz Londona. Ujedno, količina prilika ovdje je znatno veća nego u bilo kojoj državi središnje ili istočne Europe, budući je britanska prijestonica glavni tech hub u Europi generalno. Internet of Things je u velikom uzletu upravo ovdje, stoga to vidimo kao odličnu priliku za daljnji rast i razvoj", ističe Butković, zadovoljna dosadašnjim rezultatima, budući da razvijaju hardverski proizvod koji nije nimalo lako graditi, niti financijski, niti logistički. U pripremi je, dodaje, nova kolekcija kišobrana, a u prvih šest mjeseci 2016. već su dosegli prodaju iz cijele prošle godine, te su zaključili ugovore s distributerima u Njemačkoj, Irskoj, Hong Kongu, Kanadi i SAD.

I Saša Šarunić navodi slične motive selidbe u London projekta AgentCash, sustava kartične naplate, koji je pokrenuo s prijateljem Antom Kotarcem. Lani su projekt prijavili na natječaj za inovativne tvrtke iz FinTehc svijeta koji je organizirala jedna od vodećih svjetskih banaka Braclays. Između 700 prijavljenih odabrano je 10 projekata, među kojima i njihov. U Londonu imaju ured za prodaju, ali su razvoj i operacije zadržali u Hrvatskoj, a plan je da tako i ostane. "Hrvatska ima izvrsne IT stručnjake koji žele ostati kod kuće i otamo graditi karijeru. Problem je što potencijalni investitori i dalje u većini slučajeva investiciju uvjetuju otvaranjem tvrtke u UK ili Njemačkoj", kaže Šarunić, koji vidi više razloga za to, ponajprije u nepoznavanju hrvatskog pravnog sustava, nedovoljnoj pravnoj zaštiti u slučaju spora i brzini sudova. Jedan od poznatijih članova naše "startup dijaspore" Hrvoje Prpić, koji je svojedobno pokrenuo HG Spot, bio je jedan od većih kritičara hrvatske birokracije, na koju je i stavljao teret iseljavanja ljudi s poduzetničkim idejama.

I on u Londonu razvija platformu za kupnju u 3D okruženju Trillenium. Danas je uvjeren da je odljev startupa iz RH nezaustavljiv. "Mislim da je i predsjednica svjesna toga da su startupi globalni i da više ne postoje i neće postojati tvrtke koje će sjedište imati u Hrvatskoj ako misle poslovati globalno. To je problem svih malih zemalja. Čak i veće države poput Rumunjske imaju iste probleme", napominje. Procjenjuje da ni njegov Trillenium vjerojatno neće ostati u Londonu, već bi se mogao preseliti u Ameriku. "Niti jedno mjesto na svijetu nije sigurno da ce privući tvrtke zauvijek", poručuje Prpić, ali i napominje kako zbog toga ne treba biti zabrinut. Iako je sjedište njegove tvrtke u Londonu, kaže kako više od polovice novca odlazi u Hrvatsku ili zemlje regije. Koliko i druge zemlje muči ovaj problem i kakve su razlike između Britanije i RH, iz prve ruke u Bloombergu će prezentirati i predsjednik CRANE-a Davorin Štetner, koji ima tvrtku u SAD-u, a nedavno je investirao i u britanski startup "hrvatskih korijena".

Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić uvjeren je da ovakve tendencije nikako nisu dobre za hrvatsko gospodarstvo. "Riječ je o produbljivanju negativnih demografskih tendencija, ali i o gubitku najvitalnijega dijela stanovništva koje je jedino sposobno kvalitetno se uključiti u suvremene razvojne procese, brzo prihvatiti tehnološki napredak i pokrenuti gospodarski razvoj zemlje na novim temeljima", smatra Savić. Hrvatska, ističe, premalo ulaže u poticanje znanstveno-istraživačkog rada i ne pruža dostatnu institucionalnu i financijsku potporu starupima. Polazeći od toga da je Hrvatska u grupi zemalja s vrlo niskim potencijalnim rastom BDP-a i da su nešto više stope odraz faze konjunkturnog ciklusa i povoljnih vanjskih okolnosti, a ne strukturnih promjena, Savić u problemu gubljenja mladog, obrazovanog i inovativnog stanovništva vidi minus i za budući stabilan i održiv gospodarski rast.

"Ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere i aktivnosti u zadržavanju mladih, Hrvatska neće moći pratiti dinamiku razvojnih procesa u europskim gospodarstvima, a time će izostati i željena konvergencija prema prosjeku razvijenosti EU", poručuje Savić. Demograf Anđelko Akrap godinama upozorava na problem izostanka dugoročnog i objedinjenog promišljanja demografskog oporavka i ekonomskog razvoja. Toga se eventualno pri kraju mandata političke garniture dotaknu, "tek toliko da budu primijećeno na kratki rok", ali se dugoročnom politikom oporavka desetljećima nitko ne bavi. "Sve ozbiljne zemlje demografsku politiku vode s čisto ekonomskim interesom, jer nema gospodarskog razvoja bez povećanja broja stanovnika", upozorava. Prethodne Vlade čak su ignorirale iseljavanje stanovnika, no osim odlaska slabije kvalificiranih i onih visokoobrazovanih, Akrap ističe kako Hrvatsku mora posebno zabrinuti odlazak mladih koji razvijaju visokotehnološke projekte, jer oni iniciraju razvoj, otvaranje radnih mjesta, punjenje proračuna. Njima treba u razvojnoj politici posvetiti posebnu pozornost i osigurati uvjete da svoje ideje razvijaju ovdje, poručuje Akrap.