Po veličini i broju stanovnika drugi najveći austrijski grad, Graz, jedan je od europskih lidera po pitanju pametnih i zelenih tehnologija.

Gradonačelnik Graza, Siegfried Nagl, u razgovoru za Poslovni dnevnik naglasio je da je su u naumu da postanu zaista pametnim gradom najvećim dijelom uspjeli zahvaljujući činjenici da u njemu živi i studira više od 50 tisuća inovativnih i perspektivnih mladih ljudi koji svojim idejama rješavaju neke od najvećih infrastrukturnih i prometnih problema. Siegfried Nagl se na čelu grada nalazi od 2003. godine, a pod njegovim mandatom na noge je, između ostalog, postavljen klaster zelenih tehnologija koji u ovom trenutku donosi oko dvije milijarde eura prihoda. 

Koji je konačni cilj Graza kao pametnog grada i koji je vremenski rok postavljen za njegovu realizaciju?
Trenutno se nalazimo u prvom tromjesečju maratona. Potrebna su nam nova i kreativna rješenja za ekološku i održivu izgradnju stambenih objekata kao i za proizvodna postrojenja. Trebamo uvesti održivu opskrbu električnom energijom na kratke udaljenosti – između domova, ureda, dječjih vrtića, škola, trgovačkih centara, a trebamo i prometnih pametnih rješenja. Zahvaljujući činjenici da imamo zaposleno mnogo kreativnih ljudi možemo s pravom reći da smo 'pametan' grad. Također, valja istaknuti činjenicu da se u Grazu nalaze četiri sveučilišta i dva veleučilišta primijenjenih znanosti, s više od 55 tisuća studenata, što jamči da ćemo iz ovog maratona izaći kao pobjednici. 

Koliko je vremena (i novca) potrebno za transformaciju starog europskog grada u jedan od najboljih pametnih gradova u regiji?
Vjerujem da je to projekt za sljedećih 20 godina, kao i da je riječ o projektu bez kraja. U budućnosti će dolaziti nova ili bolja rješenja u svakom području, a titula 'pametan' znači da je pojedini grad sposoban brzo reagirati i integrirati upravo ta nova i bolja rješenja. Što se cijene tiče, u proteklih smo pet godina uložili oko 200 milijuna eura za naše projekte iz segmenta pametnih gradova. No, s druge strane, godišnji prihodi 'green tech' klastera u Grazu je oko dvije milijarde eura. 

Na koje ste dosadašnje rezultate najponosniji?
Ponosan sam na razvoj pametnog gradskog projektu iza željezničke stanice, gdje smo izgradili 'Znanstveni toranj" pokriven s Grätzel-Zelleom (odnosno, omotan u tzv. Grätzelov plašt) jedinstvenim u svijetu. Radujem se početku nove generacije e-autobusa sa 'supercapacitor' tehnologijom (superkondenzatorima) planiranom za sljedeći mjesec, jer je i ovdje riječ o tehnologiji koja se u Europi koristi po prvi put.

Koji je najveći izazov unutar koncepta pametnog grada?
Održati ga uspješnim još dugi niz godina.

Imate li uzore u nekim drugim pametnim gradovima?
Postali smo članovi dviju međunarodnih mreža kako bismo uspješno pratili globalne trendove. Riječ je o organizaciji Club de Strasbourg, a druga je UNESCO-ova mreža 'Grad dizajna'. Dakle, u kontaktu smo s regionalnim gradovima blizancima, ali i gradovima diljem svijeta – kao što je Kobe u Japanu, Bilbao u Španjolskoj ili brazilski grad Curitibi.

Što je s tržištem rada, jesu li se u svemu tome otvorile nove mogućnosti zapošljavanja za mlade?
Uz naša četiri sveučilišta i dva visoka učilišta primijenjenih znanosti, s ukupno više od 55 tisuća studenata, Graz se može nazvati 'gradom transfera znanja'. Ujedno, mi smo i grad u kojem ti dobro obrazovani mladi mogu pronaći posao. Zajedno s našim lokalnim tvrtkama osnovali smo nekoliko klastera, poput onog automobilske industrije te klastera zelene tehnologije, zatim biotehnološki klaster – sve s ciljem podržavanja rasta novih tvrtki te kreiranjem novih radnih mjesta. Obrazovanje i usavršavanje su bitni faktori za dobivanje posla. Također, promoviramo i vještine te znanja obrta i trgovine kako bismo ih učinili dovoljno zanimljivima da bi privukli mlade. Uskoro, 2020. godine, u Grazu ćemo ugostiti manifestaciju 'Euro vještine'. 

Što je s BDP-om, raste li sukladno razvoju novih tehnologija?
Kako sam ranije spomenuo, sektor zaštite okoliša unutar klastera zelenih tehnologija generira prihod od dvije milijarde eura godišnje, što samo po sebi već dovoljno govori o njihovoj važnosti. Naši globalni igrači, kao što su AVL, Anton Paar, Andritzer, GAW ili Magna uspješni su upravo stoga što su postali liderima novih tehnologija unutar područja kojima se bave.