Dobrim dijelom zbog sigurnosti destinacije, ali i zahvaljujući novim trendovima u čarter biznisu, hrvatski nautički sektor u ovoj godini sjajno je poslovao, a čak i insajderi iznenađeni su porastom nautičkog prometa od čak desetak posto u odnosu na lani.

Prema podacima sustava eCrew Ministarstva mora, od siječnja do kraja rujna nautičari su ostvarili 410.541 dolazaka uz čak 2,84 milijuna noćenja, a lijepo vrijeme osiguralo je dobar promet i u listopadu, tako da se u ovoj godini u tom segmentu turizma može očekivati više od 800 milijuna eura prihoda, doznaje Poslovni dnevnik. U sektoru su optimistični i kad su u pitanju najave za 2017., koje za sad potvrđuju daljnji rast prometa te nastavak prebacivanja čarter flote iz nesigurnih mora Turske i Grčke na hrvatski dio Jadrana. Prve rezultate visoke sezone u srijedu je pustio najveći hrvatski lanac marina ACI, koji je u prvih 8 mjeseci 2016. godine ostvario ukupne prihode u iznosu od 142,9 milijuna kuna.

Poslovni prihodi (godišnji, mjesečni, dnevni vez, zakup te ostale usluge nautičarima) ostvareni su u ukupnom iznosu od 135 milijuna kuna. Od toga prihodi od dnevnog veza iznose 43 milijuna kuna, što je povećanje od 9 posto u odnosu na isti period prošle godine, prihodi od godišnjeg veza iznose 64,8 milijuna kuna, a od mjesečnog veza 6,3 milijuna kuna. Prihod od zakupa i sporednih djelatnosti iznosi 9,9 milijuna kuna dok prihodi od ostalih usluga nautičarima iznose 8,4 milijuna kuna. Na godišnjem vezu u ACI marinama s 31.kolovozom registrirano je 3.491 ugovora o godišnjem vezu, a u prvih 8 mjeseci ukupno 87.476 brod dana temeljem usluga dnevnog veza. Na mjesečnom vezu ostvareno je 2.203 brod mjeseci, kažu u ACI-u. Prihodi bi bili još bolji da je na vrijeme otvorena nova marina "Veljko Barbieri" u Slanom, koja je s radom započela tek početkom kolovoza.

U ACI-u su navodno zbog probijanja rokova uslijed prepucavanja s lokalnom upravom izgubili oko milijun kuna prihoda. U jučerašnjem izvješću se navodi da je do kraja kolovoza u Slanom u tranzitu realizirano 485 uplovljavanja i 932 brod dana, dok su na godišnjem vezu u manje od mjesec dana registrirana 42 ugovora o godišnjem vezu. U Dogus Grupi bilježe porast čartera, ali napominju da se nautički turizam još uvijek oporavlja od recesije, te da pravi rast tek slijedi. U prvih osam mjeseci u tri marine Dogus grupe ostvareno je povećanje prometa od 2 posto, a prihodi za prvih osam mjeseci iznose oko 65 milijuna kuna, dok je očekivani prohod do kraja godine 95 milijuna kuna.

"U nautičkom turizmu ne bilježi se rast kao i kod ostalih segmenata ponude hrvatskog turizma, budući da se na nautički turizam još uvijek reflektiraju posljedice recesije – brodogradilišta još uvijek nisu izašla iz krize, jer je kupnja novih brodova, posebno onih do 12 m dužine u stagnaciji i padu, jer je te brodove kupovala srednja klasa najviše pogođena recesijom. Također, u stagnaciji je i prodaja rabljenih brodova", napominju u Dogusu. Branimir Mađer, konzultant za nautički turizam ističe da je značajan rast na Jadranu ostvaren zbog izbjegličke krize i smanjenjene sigurnosti u Turskoj i Grčkoj, zbog čega je znatan broj nautičara skrenuo u Hrvatsku.

"Ne očekuju se značajne promjene ni u sljedećoj godini, te se stoga već najavljuje nastavak trenda prebacivanja plovila iz Grčke i Turske u Hrvatsku, tako da se može očekivati rast i u sljedećoj godini. Hrvatska je dalje broj jedan u svijetu u čarteru, što će se vjerojatno zadržati i u sljedećoj godini, dijelom i stoga što čarter raste i globalno, zahvaljujući tome što su se značajno izmijenile njegove karakteristike. Naime, sve se više plovila iznajmljuje na principu hotelske sobe, i takvi gosti prevladavaju u visokoj sezoni, dok pravi nautičari tradicionalno najveći promet ostvaruju u pred i posezoni", zaključuje Mađer.

Optimizam doduše prati i zabrinutost zbog još uvijek nerješenih pitanja presudnih za razvoj sektora, od Zakona o pomorskom dobru do nereda u sustavu izdavanja koncesija.  Kad bi se uredio sustav, a nautičari iz sporta i rekreacije i službeno svrstali pod turizam, mogla bi se realizirati strategija razvoja nautičkog turizma, a prihodi bi se bar udvostručili, poručuje Sean Lisjak, predsjednik udruženja marina Hrvatske gospodarske komore. "Zbog toga što nas svrstavaju u sport i rekreaciju, marine gube pravo za sudjelovanje na natječajima, čime se smanjuju mogućnosti za ulaganja. S druge strane, volimo se hvaliti rezultatima nautičkog turizma, u kojem je Hrvatska sve jača", pojašnjava Lisjak koji se slaže s ministrom Antonom Klimanom, da ACI i nautiku treba staviti u nadležnost Ministarstva turizma.