Delta Real Estate, kompanija jednog od najbogatijih srpskih poduzetnika Miroslava Miškovića, platila je tvrtki Mikon Lakting iz Laktaša (RS) 7,5 milijuna KM (oko 30 mil. kn) za zemljište u Banja Luci na kojem će graditi trgovački centara vrijedan 60 milijuna eura.

Riječ je o državnom zemljištu na koje je Mikon Lakting imao samo pravo korištenja, ali se Mišković u Geodetskoj upravi RS ipak upisao kao vlasnik, unatoč protivljenja Grada Banja Luka i Pravobraniteljstva RS, doznaje portal Capital.ba. Mikon Lakting je dobio samo pravo korištenja neizgrađenog gradskog zemljišta na atraktivnoj lokaciji na Banjalučkom polju i to na upitan način, piše Capital.ba, objašnjavajući da je prema neslužbenim informacijama. Mikon Lakting prije privatizacije bio u 100-postotnom vlasništvu općine Laktaši te je izgradio zgradu u centru Laktaša.

Zamjena s vojskom
"U toj zgradi su Vojsci Republike Srpske dali devet stanova, a zauzvrat od nje su dobili više od četiri hektara gradskog zemljišta u Banja Luci.  Grad Banja Luka je osporila zamjenu, navodeći da se zemljište ne može prenijeti na pravnu osobu, već samo na Grad, međutim, kompromis je pronađen odlukom da Mikon Lakting ima privremeno pravo korištenja, dakle, ne i vlasništva, ali i to samo do trenutka privođenja zemljišta stvarnoj svrsi, nakon čega se mora vratiti Gradu", rekao je Capitalu.ba dobro upućeni izvor koji je želio ostati anoniman. Nekoliko godina kasnije, usvajanjem Zakona o stvarnim pravima RS koji omogućava da se pravo korištenja pretvori u vlasništva, tvrtki Mikon Lakting, koja je privatizirana, otvorila se prilika da zaradi 7,5 milijuna KM, navodi Capital.ba, koji je u posjedu dokumenata da je privremeno pravo korištenja pretvoreno u vlasništvo.

Ugovorom o kupoprodaji nekretnina koji je potpisan još 2008. godine pravo korištenja nad zemljištem je preneseno s Mikon Laktinga na Deltu, koja je 2013. godine podnijela zahtjev za pretvaranje prava raspolaganja u pravo vlasništvo nad građevinskim zemljištem u Banja Luci, ali je zahtjev odbila Geodetska uprava. Delta se žalila, a Geodetska uprava 2014. ponovno odbija zahtjev kao neosnovan, uz obrazloženje da ta kompanija nije 100 posto u vlasništvu RS, a što nije u skladu s članom 324. Zakona o stvarnim pravima RS. 

Delta ne odustaje lako
Delta je 2014. godine ponovo podnijela jednaki zahtjev, a Geodetska uprava je donijela rješenje kojim se pretvara pravo korištenja u pravo vlasništva.  Delta se pozvala na članak Zakona o stvarnim pravima kojim je propisano da se "privremeno pravo, pravo korištenja radi građenja i trajno pravo korištnja na gradskom građevinskom zemljištu u državnom vlasništvu, koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo vlasništvo druge osobe, pretvara se u pravo vlasništva njegovog dosadašnjeg nositelja, odnosno njegovog pravnog sljedbenika".  No Ustavni sud RS u veljači 2016. član 324. Zakona o stvarnim pravima proglašava neustavnim. RS gubi spor jer više ne vrijedi argument da se pravo korištenja može pretvoriti u pravo vlasništva samo pravnoj osobi čiji je kapital 100 posto u vlasništvu RS, što Delta nije.  

Inicijativu za ocjenu ustavnosti podnio je banjalučki odvjetnik Igor Sjerikov, što je Ustavni sud prihvatio i proglasio taj član neustavnim unatoč protivljenju sudkinje akademika prof. dr Snežane Savić. U međuvremenu, Pravobraniteljstvo RS pokrenulo je dugotrajan sudski spor, koji je završio u korist Delta Real Estatea, članice Miškovićevog Delta Holdinga. Ta je kompanija najavila je da će početkom 2017. početi izgradnju trgovačkog centra u Banja Luci na 60.000 četvornih metara, što će omogućiti zapošljavanje 2500 osoba. 

Pomoć Dodika

Oprost kazne Miškoviću
Vlada RS, koju je tada vodio Milorad Dodik, oprostila je Miškoviću četiri milijuna KM zbog kršenja ugovora o privatizaciji tvrtke Oslobođenje. Kompanija Darta trgovina iz Banja Luke u procesu privatizacije 2006. godine kupila je većinski paket dionica Oslobođenja, dok je Dartu 2008. godine kupila beogradska Delta DMD. Prema kazni koju je izrekla Investicijsko-razvojna banka Delta DMD je prekršila odrebe o otuđenju i opterećenju sredstava, te obvezu zapošljavanja. No vlada RS je usvojila zaključak da se Delti oprosti kazna, odnosno IRB-u je naloženo da ne naplaćuje navedenu kaznu, a u zaključku nije rečeno nikakvo obrazloženje za donošenje takve odluke.