Vođenje robne kuće IKEA  Hrvatska 1. rujna 2016. preuzela je Darija Kuljić, dvije godine nakon njezina otvorenja tijekom kojih je bila na poziciji zamjenice Georga Platzera, prvog voditelja robne kuće. U svom prvom intervju hrvatskim medijima Kuljić govori o dosadašnjim rezultatima te budućim planovima.

Drugi rođendan tvrtke IKEA Hrvatska je iza nas, jesu li vlasnici zadovoljni poslovanjem, ciljevi su ostvareni?
Naša poslovna godina završava 31. kolovoza i trenutno finaliziramo ostvarene rezultate. Detaljne informacije, kao i u prethodnom razdoblju, javno objavljujemo krajem listopada. Ono što mogu reći u ovom trenutku je da smo jako zadovoljni prošlogodišnjim učinkom, nastavljeni su pozitivni trendovi.

Ako već, radi poslovne politike matice, ne možete govoriti o konkretnim brojkama financijskog rezultata, recite jesu li postignuti svi ciljevi koje je vlasnik tvrtke postavio kada je planirao dolazak na tržište RH? Jer, za Hrvatsku se uglavnom kaže da je tržište malih kapaciteta, kako radi broja potrošača tako i njihove niske kupovne moći.
Ne samo da smo ostvarili sve postavljene ciljeve već smo ušli u neka nova područja gdje vidimo veliki potencijal za razvoj. Usto, njegujemo dobru suradnju s lokalnom zajednicom. Što se tiče održivosti aktivno radimo s našim kupcima  jer, hrvatski građani žele i raditi i živjeti održivo, a mi imamo sve što im može pomoći da to doista i ostvare kvalitetno.  S našim kupcima razvijamo svijest kako živjeti bolje i zdravije,  to je jedna od stvari na koje smo kao kompanija iznimno ponosni.

Istaknuli ste novootkrivene potencijale ovog tržišta, o čemu je riječ, možete li konkretizirati?
Naravno, to je potencijal biznis kupca po čemu smo mi jedinstveni u globalnom IKEA svijetu. Nakon dvije godine rada zaključili smo da taj segment trebamo izdvojiti u poseban odjel jer je potencijal ogroman. To smo i učinili ove godine, a učinak je postao očit već od veljače, radi se o našoj posebnoj ponudi za opremanje apartmana, hotela i drugih poslovnih prostora.

Ako dobro razumijem biznis kupci su specifičnost koja je ovdje izraženija u odnosu na ostala IKEA tržišta?
Da. I prije otvaranja robne kuće u Zagrebu znalo se da bi moglo biti takvog interesa, no nije se moglo procijeniti koliko. Već u prvim danima nakon što smo otvorili vrata robne kuće interes kupaca iz različitih biznisa postao je očit pa smo počeli odmah raditi na stvaranju uvjeta da bi se i tim kupcima mogli kvalitetno posvetiti. 

Dolazak stranih kompanije poput tvrtke IKEA u RH uvijek otvaranja pitanje suradnje s lokalnim proizvođačima. Je li virovitički Tvin i dalje jedini ili je još netko dodan na tu listu?
IKEA i Tvin uspješno surađuju čak 35 godina. Od prošle godine među dobavljačima je tvrtka iz okolice Varaždina Kircek, isporučuju nam kuhinjske ploče i jako smo zadovoljni tom suradnjom. Težimo imati više lokalnih dobavljača pa mogu najaviti da ćemo 14. listopada udruzi Hrvatski izvoznici i Drvnom klasteru prezentirati mogućnost suradnje. Želimo je proširiti, no postoje određeni preduvjeti, tako očekujemo kapacitete proizvodnje koji nadilaze samo Hrvatsku te konkurentnost u pogledu cijena. Naglasit ću, otvoreni smo za suradnju, i uvijek želimo istražiti potencijale novih dobavljača.  

Hrvatska je turistička zemlja, koliko se IKEA tržištu nametnula kao kanal za opremanje apartmana?  
I turizam vidimo kao potencijal u kojemu se i te kako možemo razvijati. S područja od Rijeke do Dubrovnika dolaze nam brojni kupci. Imali smo već upite za savjet kako opremiti  čak po 25-30 apartmana. Prošle godine izradili smo prvi katalog samo za biznis kupce, ponudili smo nekoliko rješenja na različite budžete kako primjerice urediti apartman za turističku djelatnost. Odjek je bio vrlo pozitivan tako da pripremamo tiskanje novih brošura.     

Posluje li IKEA u RH po univerzalnim principima ili je bilo prilagodbi lokalnom tržištu? Jesu li Hrvati zahtjevni kupci?
Naravno da imamo jedan osnovni koncept za izgradnju biznisa, no svako tržište je različito i stoga je nužna fleksibilnost. Moramo pokazati poznavanje tržišta kako bismo iskoristili njegov potencijal.  Već u prvoj godini naučili smo da ovdašnji kupci preferiraju bijelu boju i moderni stil uz iznimku kuhinja. Bijela boja dominira i kod kuhinja, no stil je tradicionalni pa smo na tom iskustvu adaptirali naš izložbeni prostor. Analiza hrvatskog tržišta pokazala je da stanovništvo, pogotovo Zagrepčani i Splićani, rado borave vani. Zato smo postali jedina IKEA robna kuća u svijetu koja umjesto tri balkona u izložbenom prostoru nudi čak 17 prijedloga kako urediti te prostore. Ili, visoki stropovi u stambenim objektima također su jedna od ovdašnjih specifičnosti. I za takve stanove nudimo nekoliko prijedloga kako bi se optimalno iskoristila njihova vertikala.  

U svibnju je pokrenuta opcija i online šopinga, kakvi su rezultati?
Pokrenuli smo taj kanal, no nismo ga oglašavali, htjeli smo tijekom prva tri-četiri mjeseca vidjeti kako će reagirati tržište. Multi channel je smjer u kojem IKEA ide globalno, a online trgovina je samo jedna od opcija koje planiramo uvesti. Ono što je ostvareno tijekom prva četiri mjeseca je iznad svih očekivanja. Bilo je mnogo detalja koje smo morali naučiti, online je nešto novo i za kompaniju kao što je IKEA. Multi channel je veliki fokus za vrijeme koje dolazi.

Što je pokazalo dvogodišnje poslovanje, jedna robna kuća ostaje dovoljna za cijelo područje RH ili možda ima planova za širenje. Šibenik je nudio svoju poslovnu zonu Podi, spominjalo se otvaranje oglednog salona i dostavnog centra u Splitu?
Razmišljamo o različitim opcijama, no za sada je ipak primarni cilj otvaranje robnih kuća u velikim gradovima u regiji. Prvi na redu je dogodine Beograd, potom Ljubljana. Kroz multi channel model za Hrvatsku, primjerice planiramo otvaranje oglednog salona i dostavnog centra na pojedinim lokacijama, za isporuku narudžbi ugovorenih online. 

Uz Hrvate tko su još kupci, dolaze li u šoping gosti iz susjednih zemalja? 
Glavnina naših kupaca, njih 67 posto, je iz Zagreba i okolice. Od ostalih krajeva Hrvatske najviše posjetitelja stiže nam iz Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske i Primorsko-goranske županije. Inozemni posjetitelji sudjeluju sa osam posto. Među njima su najbrojniji oni iz BiH, oko tri posto dok ih je iz Slovenije oko 2,5 posto te iz Srbije nešto malo manje od 2,5 posto. 

Možete li otkriti koliko iznosi dnevni ili mjesečni račun prosječnog kupca?
Te detalje ne mogu otkriti, no spomenut ću naš  program lojalnosti IKEA Family koji je iznimno uspješan u Hrvatskoj, s boljim rezultatima nego na mnogim zapadnoeuropskim tržištima. Imamo lojalne kupce koji u šoping dolaze više od 3-4 puta godišnje i troše znatno više od povremenih posjetitelja. Karticu lojalnosti za sada je uzelo više od 170 tisuća članova. 

Svojedobno je na natječaj za prvih 29 radnih mjesta u IKEA Hrvatska stiglo gotovo 2.600 prijava, kako danas dolazite do novih djelatnika, je li interes i dalje velik? Ima li fluktuacije zaposlenika?
Za oko 300 tada otvorenih radnih mjesta dobili smo više od 27.000 prijava. Jedan smo od najboljih poslodavaca u RH i na to smo posebno ponosni. Nismo se do sada suočili s većom fluktuacijom,  već smo i tijekom 2016. zaposlili novih 86 djelatnika. Imali smo oglašeno 39 pozicija, za neke smo trebali više osoba, a javilo nam se 3600 kandidata. Ono što je za nas iznimno važno, uz zadovoljstvo kupaca vrlo nam je bitno i zadovoljstvo zaposlenika. Naš selekcijski postupak je vrlo detaljan, no jako puno ulažemo u edukaciju zaposlenika, unatrag dvije godine više od 13 tisuća sati. Danas smo već u situaciji da naši ljudi napreduju ne samo lokalno već odlaze i na razne pozicije, u nove poslovne avanture unutar globalnog IKEA sustava. Od početka smo htjeli i uspjeli smo se nametnuti kao talent factory.    

Dvije godine kompaniju IKEA Hrvatska vodio je stranac, Austrijanac Georg Platzer, kao lokalni kadar kormilo ste preuzela 1. rujna. Je li to pravilo matice kada ulazi na nova tržišta ili možda iznimka?
Kada je otvorena robna kuća u Hrvatskoj od 310 djelatnika samo su kolega Platzer i još jedna osoba imali iskustvo rada u Ikei i bili strani državljani. Ovaj globalni brend specifičan je u mnogo čemu i treba vremena za naučiti funkcioniranje jednog ovako velikog sustava iako sam u tvrtku IKEA došla s višegodišnjim iskustvom iz jedne multinaciolane kompanije. Pravilo je da kod ulaska na nova tržišta tim vodi netko  iz kompanije s inozemnom adresom, netko tko prenosi potrebna znanja. Kroz timski rad s kolegom Platzerom, kao njegova zamjenica, puno novog  sam naučila i ponosna sam na to razdoblje naše suradnje.     

Švedska je globalno prepoznatljiva po njegovanju zastupljenosti žena na ključnim pozicijama. Svjedoči to i izbor Vas na ovu čelnu poziciju, kakvi su trendovi među ovdašnjim zaposlenicima?
U ukupnom broju zaposlenih u IKEA Hrvatska žene drže udjel od 56 posto, dok ih je na rukovodnim pozicijama 53 posto. Na globalnoj razini IKEA na menadžerskim pozicijama danas ima 48 posto žena, cilj je do 2020. taj udjel povećati na 50 posto što znači da smo mi u Hrvatskoj već sada iznad oba prosjeka.    

Unutar robne kuće je i restoran, kakva je tu suradnja s domaćim dobavljačima?
U tom segmentu razvili smo suradnju s mnogim lokalnim dobavljačima. Oko 30-40 posto ponude je uvozno, odnosno radi se o dobavljačima koji proizvode za našu vlastitu robnu marku, ostatak otpada na hrvatske tvrtke među kojima su Podravka, Ledo… Kada je riječ o hrani nama je u interesu uspješno surađivati s lokalnim dobavljačima.

Je li točan podatak da su pepeljare jedini proizvod kojeg je nemoguće kupiti u IKEA robnoj kući te da je to doprinos kompanije svjetskoj borbi protiv pušenja?
Da, to je istina, mi ne prodajemo pepeljare. Zdrav i održiv način života u srcu je svega što radimo. Ali za razliku od ostalih robnih kuća IKEA ovdje u ponudi imamo primjerice džezve za kavu.

Svojedobno ste zaposlili dvije članice udruge Kamensko svjedočeći socijalnu osjetljivost. 
Na taj projekt sam posebno ponosna, njime potvrđujemo  koliko nam je važno biti dobar susjed. Radi se o projektu socijalnog poduzetništva u sklopu kojega na uslugama šivanja kod nas rade dvije  članice Udruge Kamensko koje imaju sve beneficije kao i naši ostali zaposlenici, i uistinu smo ih prihvatili kao dio našeg tima.  Prije naše suradnje, bilo je šest članica Udruge, a sada ih je osam. Udruga ih je zaposlila radi suradnje s nama, a Kamenskom isplaćujemo iznos u protuvrijednosti njihove dvije bruto plaće neovisno o učinku.  Ukoliko one svojim radom ostvare prihod koji prelazi taj iznos ta se razlika uplaćuje na račun udruge. Moguće je i širenje suradnje kroz projekte koje u sličnom obliku IKEA provodi na nekoliko tržišta. Riječ je o izradi limitiranih kolekcija. Nadam se kako ćemo domaćim  kupcima uskoro moći ponuditi unikatne rukotvorine naših dragih suradnica iz Udruge Kamensko te time dodatno promovirati ideju socijalnog poduzetništva i dati primjer drugima.