Sredstva i poslove treba prebaciti na ljude i sredine koje to i zaslužuju

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 30. rujan 2016. u 13:17
Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL

Bez obzira na iznimno bogatstvo prirodnih resursa županjskog kraja, u prvom redu šuma i plodnog tla, kao i dobro razvijenu snažnu metalsku industriju uglavnom orijentiranu na izvoz, na gradskom i županijskom nivou stagnacija tržišta rada još uvijek predstavlja veliki problem.

Stoga je nužno i na nacionalnoj i lokalnoj razini stvoriti nužne preduvjete za konkretno djelovanje i rješavanje prepoznatih problema, istaknuto je na panelu 'Poticajno okruženje za razvoj poduzetništva' održanom u sklopu Poslovnog uzleta grada Županje.

Kako je nekoliko puta naglašeno, decentralizacija je nužna da bi sve županije bolje funkcionirale. „U raskoraku smo jer nam se obaveze ne mijenjaju, a financijska prava opadaju. Sredstva i poslove treba prebaciti na ljude i sredine koje to i zaslužuju“, naveo je

Davor Miličević, županjski gradonačelnik. Kaže i da se nacionalne politike nerijetko drže „kontra smjera“ umjesto da se orijentiraju na ulaganja u deficitarna zanimanja što bi pomoglo u smanjenju jaza nezaposlenosti. Također, šuma propisa i zakoni koji se prečesto mijenjaju onemogućavaju kvalitetniji razvoj poduzetništva koje bi, da je drugačije, otvaralo više radnih mjesta. „Iako je EU nametnula zakonodavni okvir kojem smo se kao članica morali prilagoditi, nisam siguran da je ovoliko mnogo promjena zaista bilo nužno“, osvrnuo se gradonačelnik. Kazao je i da se previše energije troši upravo na negativne stvari, dok je Županja unatrag nekoliko godina prošla katarzu. „Možemo ponuditi zaista mnoštvo toga, ali sredstva koja bi nam trebala biti na raspolaganju da napravimo i više moraju biti većeg dometa“, smatra Miličević.

Dodatni je problem što, iako na državnoj razini imamo sve predispozicije za udruživanje malih i srednjih poduzetnika i na raspolaganju sredstva europskih fondova, pružene prilike ne koristimo u skladu s mogućnostima. „Razlog je što smo dugo EU promatrali kao cilj, iako je ona zapravo instrument. Također, svi bježe od zadruga, ne vidjevši njihove prednosti i mogućnosti uzajamnog osnaživanja“, naveo je Ivan Marijanović, direktor Županijske komore Vukovar. „Sustav trebamo prilagođavati ciljevima koje planiramo, ne samo čekati stvaranje okvira unutar kojeg ćemo početi normalno funkcionirati. Obrazujemo kadar koji nam treba u manjem opsegu, i paralelno s time planiramo i mogućnost njihove kasnije prekvalifikacije – to nije naročito praktično“, dodao je.

Još jedna od potpornih institucija vukovarsko – srijemske županije usmjerena na rad s lokalnim poduzetnicima koja uskače ondje gdje nastanu svojevrsni propusti lokalna je agencija za razvoj, Vjeverica. „Županja će uskoro imati specijalizirani poduzetnički inkubator za koji su, u pripremnim fazama, detektirane ključne točke i strateški ciljevi jer se želimo aktivirati prvo s lokalne razine. Omogućit ćemo edukaciju, odnosno kreiranje potrebnog kadra za one djelatnosti koje su ovdje već uspješne, poput metalurgije“, pojasnila je Ana Cvitković Komesarović, direktorica Vjeverice. Najavila je i projekt Smart City Županja u sklopu kojeg bi se trebala doraditi infrastruktura, u prvom redu besplatna i brza veza širokopojasnog Interneta, što bi trebalo potaknuti i razvoj ICT sektora. Tu je i proaktivna investicijska strategija u sklopu koje je u Županji otvoren Lokalni investicijski info punkt, kao centralno mjesto informiranja domaćih i stranih investitora o mogućnostima ulaganja u Slavoniju. „Trebamo razmišljati i što mi možemo Europi ponuditi“, zaključila je Komesarović.

Pozitivan poduzetnički primjer pružio je Vedran Lešić iz Agrolova, vlasnik obrta za lov i poljoprivredu u okolici poznat po sustavnim ulaganjima u mehanizaciju i opremu. Diploma ekonomskog fakulteta nije ga odvela s plodnih vukovarsko – srijemskih zemljišta, već mu je pomogla da se u poljoprivredi orijentira na kulture koje donose isključivo dobit te da se okrene izvozu. „Zanimljivo, oko 70 posto ljudi ispitanih u nedavno provedenoj anketi izjasnilo se kako smatra da upravo mali i srednji poduzetnici mogu Hrvatsku izvući iz krize. Na drugo pitanje, kakvo mišljenje imaju o malim i srednjim poduzetnicima, isti postotak ljudi se izjasnio – negativan. Takva je naša poduzetnička klima, takav je percepcija poduzetništva, takav ambivalentan odnos prema nama imaju više – manje svi“, kazao je Lešić. Dodao je i da ova država kao da radi protiv sebe i uništava male poljoprivrednike, ali ipak Agrolov je dokaz da poljoprivreda može biti dobar biznis. Svejedno, izrazio i žaljenje što u tržišnoj utakmici veliku ulogu igraju brojni faktori na koje mali i srednji poduzetnici ne mogu utjecati u mjeri u kojoj bi željeli. „Zašto djeca u školama jedu uvozne jabuke? Trebali bismo se nekad ugledati i na inozemne primjere zaštite domaćih proizvoda, ipak imamo mogućnosti poljoprivredu napraviti jednom od strateških gospodarskih grana“, dodao je. Dosta mladih odavno nije zainteresirano za poljoprivredu jer su ih tako tijekom njihova odrastanja, poučeni ranijim lošim iskustvima, usmjeravali. Upravo stoga poljoprivredu te malo i srednje poduzetništvo unutar kojih se ipak bilježe pozitivni trendovi treba sustavno promicati, a paralelno s time za njih otvoriti i svaku priliku koja se nudi, zaključili su panelisti. 

Komentirajte prvi

New Report

Close