Cilj ovog projekta predstavljanje je onih poduzeća koja su u proteklih nekoliko godina ostvarila rast poslovnih prihoda, broja zaposlenih kao i ocjene boniteta te kroz sustavnu i cjelogodišnju kampanju javnost upoznati s uspješnim, pozitivnim poduzetničkim pričama na regionalno-županijskom i nacionalnom nivou. Poslovnu snagu Hrvatske oduvijek su činila mala i srednja poduzeća za koja možemo reći da su pokretačka snaga hrvatskoga gospodarstva, kako je na otvorenju županjskog Uzleta istaknuo i glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović.

"Malo i srednje poduzetništvo čini 99 posto svih tvrtki koje postoje u našoj zemlji, zapošljava 65 posto od ukupnog broja zaposlenih te kreira 50 posto BDP-a. Stoga su manifestacije Poslovnog uzleta kreirane kao jedan od alata osnaživanja naših poduzetnika koji, uz dodatna znanja i vještine, mogu postati konkurentniji na tržištu, kako na nacionalnom tako i na onom zajedničkom europskom – s više od pola milijarde kupaca i klijenata", poručio je Šimatović.

Davor Miličević, gradonačelnik Županje, naveo je da se Županja može podičiti s nekoliko stabilnih industrijskih grana te da ekonomski teška vremena ovaj kraj polako ostavlja iza sebe. „Još uvijek se mučimo se s nezaposlenošću i odlaskom mladih, ali se planiramo nastaviti boriti. Ipak, otvaraju se nove perspektive, a zajedničkim ćemo snagama omogućiti i još veći gospodarski razvoj koji će pozitivno utjecati na povećanje kvalitete života svih nas“, rekao je gradonačelnik. Dodao je i da se gradski proračun dobro puni, a naglašena je i nedavno uručena nagrada za transparentnost gradskog proračuna kao jedan od dokaza da se ovdje stvari obavljaju kako treba. „Odrekli smo se dijela komunalnih naknada i doprinosa jer želimo izaći u susret lokalnim gospodarstvenicima, razvijamo i poduzetničke inkubatore, a sve kako bismo našem gospodarstvu omogućili uzlet kakav zaslužuje“, kaže Miličević.

Božo Galić, vukovarsko – srijemski župan, smatra da grad Županja ide velikim koracima prema naprijed te obećava da će se na županijskoj razini omogućiti svi potrebni resursi i infrastruktura kako bi se planirani razvoj ubrzao.

„Naš najvažniji resurs su ljudski potencijali, u koje sustavno ulažemo. Planiramo iskoristiti i mogućnosti europskih fondova kako bismo potaknuli osnaživanje i opstanak malog i srednjeg poduzetništva te stvorili nova radna mjesta. Redovito surađujemo s državnim tijelima s kojima njegujemo dobre odnose, a u komunikaciji s našim stanovništvom osluškujemo njihove probleme i potrebe te ih, u skladu s mogućnostima, uspješno i saniramo“, poručio je Galić. Apelirao je i na nastavak zajedništva, koje je za ovaj kraj već karakteristično, te naglasio važnost decentralizacije koja bi bila korisna za cijelu državu.

Ivan Marijanović, direktor Županijske komore Vukovar, istaknuo je da kada govorimo o gospodarskom razvoju uglavnom mislimo na direktne strane investicije. Napomenuo je da se ne treba oslanjati samo na inozemne izvore prihoda, već da gospodarski razvoj treba poticati okretanjem investicijskim mogućnostima domaćih poduzetnika. Ipak, u Hrvatskoj još uvijek vlada mišljenje da je jedan dio poduzetnika do svog bogatstva došao nelegalnim načinima što sugerira da poduzetnička klima nije sasvim razvijena. Kao elemente nužne za razvoj poticajne poslovne klime, Marijanović je u prvom redu naveo stabilan makroekonomski okvir, efikasan financijski sustav, transparentne institucije te dostupan ljudski potencijal. „Kako bismo olakšali poduzetnicima, na nacionalnoj razini treba pojednostaviti zakone i propise i ne mijenjati ih svakog dana, ali i osigurati provedbu tih zakona u svim slučajevima te na svim subjektima. Također, nužno je osigurati učinkovito sudstvo, fleksibilno radno zakonodavstvo s ciljem povećanja efikasnosti uz značajnu kontrolu te provesti decentralizaciju i potaknuti lokalne dužnosnike na donošenje hrabrih odluka“, dodao je. Što se djelovanja na lokalnoj razini tiče, tu bi, smatra Marijanović, valjalo osigurati konsenzus u podršci poduzetnicima te im osigurati kompletnu poduzetničku infrastrukturu po doista kompetitivnim uvjetima. Naravno, s obzirom na situaciju u gospodarstvu, obrazovni bi sustav trebalo uskladiti s tržištem rada te unutar škola poduzetništvo predstaviti u pozitivnom svjetlu kako bi se došlo do raspoložive radne snage.