Ruski plinski div Gazprom ne odustaje od kontroverznog plinovoda od Rusije do Njemačke, a u igri očito želi ostati i konzorcij zapadnih kompanija.

Kako u srijedu najavljuje Financial Times, Gazprom će na plinskom forumu koji se idući tjedan održava u Sankt-Peterburgu predstaviti novi sporazum sa svojim zapadnim partnerima te objaviti izmjene u planu gradnje Sjevernog toka 2. K tome, ovoga mjeseca predan je zahtjev za dozvolu gradnje dvije nove cijevi paralelno s postojećim plinovodom Sjeverni tok 1 otvorenim prije pet godina.

Kazna za Ukrajinu
Podsjetimo, Sjeverni tok 2 izaziva podijeljena mišljenja od same najave njegove gradnje. Radi se o projektu podmorskog plinovoda ispod Baltičkog mora vrijednom 11 milijardi dolara, a koji bi izravno dovodio prirodni plin iz Rusije u Njemačku. Uz Gazprom, u projektu sudjeluje i pet zapadnih kompanija – njemački BASF/Wintershall i Uniper, francuski Engie, austrijski OMV te Royal Dutch Shell. Projekt podržava njemačka politika na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, a protivi mu se dio briselske administracije, Washington te istočnoeuropske članice EU-a, Poljska i Slovačka.

Zagovornici projekta ističu kako će Sjeverni tok 2 "eliminirati tranzitni rizik" – što je eufemizam za zaobilaženje Ukrajine. No, to je i glavna teza protivnika projekta koji tvrde da će Sjeverni tok 2 samo povećati ionako veliku europsku ovisnost o ruskom plinu. Prema tvrdnjama FT-a, Sjeverni tok 2 prije svega je geopolitički projekt Moskve kojim se Ukrajini, ali i Poljskoj i Slovačkoj želi izbiti nekoliko milijardi dolara koje te države trenutno godišnje ubiru na tranzitnim naknadama jer postojeći plinovodi prolaze njihovim teritorijem.

Sadašnji tranzitni ugovor s Ukrajinom istječe 2019. godine. Maroš Šefčovič, europski povjerenik za energetiku, izjavio je britanskom mediju kako projekt Sjevernog toka izgleda "kao neka vrsta kazne" Kijevu zbog prozapadnog usmjerenja ukrajinske vlade nakon promjene vlasti 2014. godine. S druge strane, plinovod može poslužiti i kao politička poveznica Rusije s Njemačkom koja će za svoje gospodarstvo dobivati povoljniju cijenu plina, smatra Ilian Vasilev, energetski konzultant i bivši bugarski veleposlanik u Rusiji.

Poljski kamen smutnje
Poljska se za sada pokazala kao najveći kamen smutnje Sjevernog toka 2. Krajem srpnja poljski regulator tržišnog natjecanja nije dao odobrenje koje je Gazpromu trebalo da počne prodavati udjele u kompaniji osnovanoj s ciljem gradnje plinovoda. Zapadni partneri imaju dio imovine u Poljskoj, pa je stoga trebao i regulatorni "blagoslov" Varšave. No, poljski regulator smatra da će plinovod povećati Gazpromov udjel na europskom tržištu, te je konzorciju dao rok od mjesec dana da ga argumentirano uvjeri u suprotno. No, u kolovozu je pet zapadnih partnera odgovorilo povlačenjem iz partnerstva s Gazpromom.

Stoga sada projekt Sjeverni tok 2 operativno vodi tvrtka koja je u 100-postotnom vlasništvu ruske kompanije.  Profesor zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Igor Dekanić ističe kako je Sjeverni tok 2 sigurno neobično važan za Gazprom (i Rusiju) jer bi se udvostručenjem sadašnjeg kapaciteta plinovoda de facto omogućio dodatni pravac, a time bi se cjelokupna problematika ruskog izvoza plina u Europu s dosadašnjeg, pretežito geopolitičkog aspekta, usmjerila na tržište i ekonomske čimbenike. "Što se tiče Njemačke, taj je projekt važan zbog najmanje dva ekonomska, a osjetljiv zbog jednog pretežito geopolitičkog i drugog skoro sasvim političkog čimbenika.

Prvi ekonomski čimbenik jest da preko Sjevernog toka 1 i 2 budući glavni ulaz ruskog plina u Europu prolazi preko Njemačke, a drugi je da njemačka tvrtka Wintershall isporučuje cijevi i tehnologiju izgradnje", ističe Dekanić. Energetsko-geopolitička osjetljivost za Njemačku mogla bi proizići iz mogućih kritika kako Njemačka, zajedno s Rusijom, gradi svojevrsni monopol opskrbe plinom EU, dodaje Dekanić.