Po podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2015. godinu, potrošnja lijekova u Hrvatskoj i dalje je u porastu, a među onima koji nisu na teret HZZO-a, najviše novca građani daju za lijekove protiv bolova i visoke temperature.
Tako su, primjerice, na lijekove na bazi acetisalicilne kiseline poput aspirina i andola građani lani potrošili 50 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što lekadol i lupocet, 40 milijuna kuna. Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom, pa su na lijekove protiv boli, poput Neofena, Ibuprofena i sličnih, građani potrošili 32 milijuna kuna.
Ukupna potrošnja lijekova u 2015. iznosila je 5,2 milijarde kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na 2014. godinu.
Podaci HALMED-a pokazuju kako se svaki dan u Hrvatskoj na tisuću stanovnika popije 998 doza nekog lijeka, tj. gotovo jedna tableta dnevno po stanovniku.
Ukupno gledajući, u Hrvatskoj najveću potrošnju imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti, a odmah iza su lijekovi za živčani te za probavni sustav.
Prema terapijskim skupinama, najviše novca je otišlo na citostatike, koji se koriste za liječenje malignih bolesti, zatim na antidijabetike ili lijekove za šećernu bolest te na psiholeptike i lijekove protiv visokog tlaka.
Podaci HALMED-a pokazuju i da je 86,5 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (oko 4,6 milijarda kuna), dok su 12 posto potrošenih lijekova (oko 640 milijuna) platili pacijenti.
S obzirom na način izdavanja, 90 posto lijekova izdano je na recept dok su ostali bili lijekovi iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.
Za 2015. godinu HALMED je zaprimio i obradio podatke za 3418 lijekova, odnosno njihovih farmaceutskih oblika, što je za 18 posto više nego u 2014. godini, a to je povećanje prisutno u gotovo svim skupinama lijekova.
Gledajući po županijama, najmanju potrošnju lijekova na tisuću stanovnika lani je imala Brodsko-posavska županija (528 doza), te Splitsko-dalmatinska (843 doze) i Zadarsko-kninska županija (885 doza).
Rekorder po broju popijenih lijekova na tisuću stanovnika bila je Požeško-slavonska županija (1.600 doza), a odmah iza nje Karlovačka županija (1.135 doza).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.hrbati su inaće vrlo neinformiran narod i slijepo u sve vjeruju, da ne upotrijebim još goru riječ. I sam sam hrvat pa mi je to dopušteno.
Evo kako je to u Danskoj:
” Danci ne nasjedaju prevarama farmaceutskih lobija i ne troše lijekove bez veze jer – od većine se stvari ne umire. To je mantra ne samo prosječnih Danaca već i njihovih liječnika. Nakon dugo godina otpora, prihvatila ju je i teta Ankica, izbjeglica iz Bosne, koja već 20 godina radi kao teta u tamošnjem vrtiću. Teta Ankica dugo je smirivala Kristinu koja je dobila slom živaca kad je u vrtiću svojeg djeteta vidjela bebu skinutu do pelena postavljenu pokraj otvorenog prozora usred zime. Bila je tamo jer joj se tako prirodno spušta temperatura! Čepiće, sirupiće i obloge, prvu pomoć svake hrvatske mame, danske mame najčešće preziru. Kao što se generalno preziru bespotrebni odlasci liječniku, zbog, recimo, visoke temperature ili vodenih kozica. Budući da se kod liječnika ne dolazi bez internetske ili telefonske najave, do njih je gotovo nemoguće doći s tako običnim simptomima. ”
lp
odlaskom druga Zoke, doći će do značajnog smanjenja potrošnje lijekova u slijedeće četiri godine, te bi mogli ovaj iznos gotovo i prepoloviti, a sredstva upotrijebiti za nešto korisnije hrvatskim građanima, hvala Zorane unaprijed
Uključite se u raspravu