Državna banka koja ima više od 25% privatnog kapitala može bez problema držati korak ili biti bolja od konkurencije. Ako se pod pojmom državna banka misli da smo sporiji, neučinkovitiji, ne donosimo primarno poslovne odluke ili da nam rezultat nije važan –  mi onda nismo državna banka, ističe Tomislav Vuić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB). U intervjuu za Poslovni dnevnik govori o  poslovnim rezultatima, repovima iz prošlosti, inicijativi za stvaranje agrobanke, privatizaciji.   

Dvije je godine vašeg mandata i s vama na čelu HPB je proslavila 25. obljetnicu. Što biste izdvojili, kakvi su rezultati u tom vremenu? 
Rezultati su odlični. Prošle je godine HPB imala najbolji rezultat od osnutka, a 2016. je još bolja. U prvom polugodištu ostvarili smo 91,3 mil. kuna neto dobiti, uz rast od 11% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, dok je operativna dobit porasla sa 168 na 192 mil. kuna. Naš odnos troškova i prihoda (C/I) sve je bolji, u prvom polugodištu smanjen je na 52,4% i tu smo bolji od tržišta. Broj klijenata stalno raste i već smo premašili brojku od 650 tisuća, a u prvih osam mjeseci 2016. otvoreno je više od 23 tisuće novih tekućih računa građana, što predstavlja međugodišnji rast od 10%. Posebnim uspjehom smatram suglasnost Europske komisije za dokapitalizaciju Banke po tržišnom principu. To znači da je država investirala, a ne spašavala HPB, što su svojim sudjelovanjem i ulaganjem morali potvrditi i privatni investitori. U Bruxellesu nam je rečeno da su, na temelju plana reorganizacije, od nekoliko stotina banaka suglasnost Komisije dobile tek njih dvije ili tri. 

HPB sa 18,3 mlrd. kuna aktive stabilno drži 7. poziciju. Većina velikih ove godine bilježi pad imovine zbog konverzije, vi CHF kredite niste imali, a uz to ste pronašli novu nišu (refinanciranje nakon konverzije). Kako vam izgleda kreditni portfelj?
Ostvarujemo snažan rast u svim segmentima poslovanja u 2016., a najviše rastemo u stambenim kreditima. Po podacima HNB-a, u prvih šest mjeseci tržište je palo 12,5%, a mi smo rasli 41,8%, pritom nije samo riječ o refinanciranju već i o novim stambenim kreditima. Npr. u lipnju kada se počela nazirati lagana promjena u trendu, HPB je ostvarila gotovo 50% rasta ukupnog tržišta. Rastemo u svim kategorijama kredita građanima, ali i u kreditima gospodarstvu gdje je u šest mjeseci sektor pao 0,4%, a HPB porastao 5,9%. Dominantna kunska struktura bilance HPB-a sad je još naglašenija – udio kunskih kredita u ukupnima povećan je sa 62 na 66%, a kunskih depozita sa 62 na 64%. 

Ekonomija se napokon počela oporavljati, iako sporo. Koliko je primjetan oporavak za banke i u kojim segmentima vidite najveći potencijal? 
Oporavak ekonomije se vidi i u pojačanoj želji banaka za plasmanom, pogotovo u poslovanju s gospodarstvom i to se očituje u smanjenju kamatnih stopa. HPB već drugu godinu raste u poslovanju sa stanovništvom, ove godine i u gospodarstvu. Mi smo mala banka s gotovo 5% tržišta što je ponekad prednost jer ako si dobar, ne moraš slijediti sudbinu tržišta. Imamo dobru kombinaciju mreže poslovnica, ljudi i suradnju s Hrvatskom poštom. Da uzmemo 5% najperspektivnijih  klijenata u zemlji, to je za nas odlično. Više pažnje ćemo posvetiti  proizvodnji, turizmu, poljoprivredi i IT industriji, ali podržavat ćemo svaki zdravi projekt neovisno o industriji. Banke iskazuju dobre rezultate, ali uglavnom ne zbog jačanja prihodovne strane, kao što je slučaj s HPB-om. Vjerujemo da će se oporavak ekonomije nastaviti i bilo bi lijepo da ne bude spor. 

Omjer troškova i prihoda ste poboljšali, ali je brojka 52,4% još viša nego kod velikih banaka? 
Teško je reći koja je brojka najbolja za pojedinu banku. Najniža nije i najbolja brojka jer može ukazivati na to da banka ne ulaže u nove tehnologije i ljude. Rezanje troškova je najjednostavnije, za to ne treba posebna pamet već morate imati dobar želudac, odlučnost i dobrog pravnika. Pamet vam treba za rezove koji neće donijeti štetu u budućnosti, a izazov je izaći na tržište i zaraditi više. Za poboljšanje profitabilnosti imamo još potencijala kod troškova, ali ga primarno vidimo na prihodima. 

Nakon prošlogodišnjih gubitka, u 2016. rezultat bankarskog sektora je u porastu, ali zahvaljujući nekamatnom prihodu. Koliko operativni rezultat i profitabilnost pritišću niske kamatne stope, a koliko trošak regulacije (sanacijski fond)? 
Trošak regulacije i sve zahtjevniji klijenti koji nisu spremni preplaćivati bilo kakve usluge pa ni bankarske su realnost. Banke održavaju profitabilnost snižavanjem kamata na pasivi, daljnjim smanjenjem troškova što su započele puno prije velikog dijela gospodarstva i države te iz rezervacija. Rezultat snižavanja kamatnih stopa u prvoj polovici 2016. je niži kamatni trošak za 23,4% na razini sektora. Osim toga, nakon velikih izdvajanja za ispravke vrijednosti i rezerviranja u 2015. banke su ove godine formirale 74% manje rezervacije što je teško održivo. Neki će se novom trendu prilagoditi bolje, a neki lošije, kao i uvijek. 

Svako malo HPB se spominje u incijativi za stvaranje agrobanke, svojedobno ste i organizirali odjel za to?
Na tome radimo i smatramo da taj segment može i mora biti servisiran bolje. Agrobanka podrazumijeva veliki rizik, a nosi male zarade i potencijalno stvara gubitke. Spominju se primjeri  iz Austriji prije sto godina, a zaboravlja se da te banke nisu dugo trajale. Poljoprivredu ne može pokrenuti poslovna banka, za to postoje razvojne institucije. Rješenje hrvatske poljoprivrede nije transformacija HPB-a – koji ima odgovornost prema 650.000 klijenata, s više od 15 milijardi kuna depozita komitenata koji su nam dali povjerenje te ostvaruje respektabilnu dobit – u riskantan projekt.

Susrećete li se s političkim pritiskom?
Na razumnom nivou. U mojih više od 20 godina rada u upravama banaka bilo je situacija kada mišljenje uprave i dioničara nije u potpunosti jednako, ali to je dio posla. Od ministara financija koji su zaduženi za HPB, nije bilo pritisaka.

HPB je imao nekoliko teških razdoblja zbog uplitanja politike. Vama je Vlada prvo odbila dati razrješnicu unatoč rekordnom rezultatu, no uoči izbora ipak ste ju dobili. Sastavi li HDZ ponovno Vladu, očekujete li da ćete odraditi mandat do kraja?  
Radimo kao da ćemo odraditi ovaj mandat, a možda i sljedeći. Razrješnice smo ipak dobili, rezultati su odlični, a najveća banka u hrvatskom vlasništvu uvijek vjeruje u hrvatsku Vladu. 

Pitanja privatizacije vjerojatno će se ubrzo opet naći na dnevnom redu s obzirom na stanje javnih financija. Treba li HPB privatizirati?
To je odluka vlasnika. Odlična je stvar da postoji banka u hrvatskom vlasništvu, kombinacija privatnog i državnog je dobra, ali razumijem i razloge onih koji zagovaraju da je privatno upravljanje načelno efikasnije od državnog i da država treba biti vlasnik resursa koji su od strateškog interesa. 

Koji su daljnji koraci previđeni planom reorganizacije?
EU želi destimulirati države da investiraju u banke smatrajući da to nije njihov posao, neovisno je li  država već vlasnik. Da bi plan uopće mogao biti razmatran i Banci odobrena dokapitalizacija, država se obvezala na privatizaciju koja je tada bila okvirno predviđena za sredinu 2018. Trenutno nismo u mogućnosti procijeniti namjere Republike Hrvatske i rokove vezane uz njenu vlasničku poziciju u HPB u budućnosti.

Rezultati do kraja godine, planira li se dokapitalizacija u budućnosti?
Plan je najambiciozniji otkad Banka postoji i mi ga ostvarujemo. Iduće godine morat ćemo donijeti odluku hoćemo li prestati rasti i osvajati tržište ili će se Banka dokapitalizirati. Dok možemo ostvarivati zdrav rast, vlasniku ćemo predlagati povećanje kapitala, a odluka je na njemu. Podsjećam da je naš povrat na kapital oko 10% godišnje.v

Sve smo dobro počistili, možda izađe koji 'repić'

Neki su vam ranije zamjerali da nepotrebno izdvajate visoke rezervacije, više od prosjeka sektora. Koliko iznose neprihodujući krediti, kolika je pokrivenost IV i je li HPB počistila sve 'repove' iz prošlosti? 
Sve smo dobro počistili, ako koji 'repić' iziđe to neće biti značajno. Udjel neprihodujućih kredita je u padu zbog rasta novih plasmana i dobre naplate te novih klijenata koji urednije plaćaju. Smatramo da naše rezervacije nisu niti previsoke niti preniske nego točno kakve trebaju biti, da mislimo drugačije, drugačije bi ih i proveli. Jedan vid već poznatih repova je nekoliko velikih dužnika banke koji ne samo da nisu vratili kredite nego podižu tužbe, vrše pritisak i pokušavaju naplatiti nepostojeća potraživanja. No, ta praksa nije vezana isključivo uz HPB.